Prva pobjeda za farmere, EU popustila pred njihovim zahtjevima

Foto: EPA

Poljoprivrednici koji prosvjeduju diljem Europe uspjeli su dobiti prvi ustupak od Bruxellesa, s obzirom na to da je Europska unija najavila odgodu regulative koja je predviđala da se 4% obradive zemlje ostavi netaknutom zbog poticanja bioraznolikosti, piše Guardian.

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič opisao je tu odluku kao "ruku pomoći" poljoprivrednom sektoru u izazovnim vremenima.

Navodeći poplave, šumske požare u Grčkoj, toplinske valove diljem južne Europe i sušu u Španjolskoj, rekao je da je važno saslušati poljoprivrednike i “izbjeći polarizaciju koja otežava svaki razgovor i raspravu".

“Osjećamo da smo obvezni djelovati pod ovim pritiskom koji osjeća poljoprivredna zajednica”, rekao je. “Imali smo brojne ekstremne meteorološke nepogode, suše, poplave u raznim dijelovima Europe i postojao je jasan negativan učinak na proizvodnju i smanjenje prihoda za poljoprivrednike”, kaže.

Kontroverzna regulativa

Prema ranije predloženoj regulativi, od poljoprivrednika se tražilo da zadrže 4% svoje obradive zemlje na kojoj se neće uzgajati usjevi u nastojanju da se obnovi zdravlje tla i poveća bioraznolikost, što je također u krizi. 

Međutim, prema novim prijedlozima, poljoprivrednici neće biti obvezni izdvajati bilo koji dio zemlje do 2025. godine.

Promjena dolazi usred velikih prosvjeda farmera diljem Europe, u Belgiji je blokirana luka Zeebrugge, a protesti se nastavljaju u Francuskoj i Italiji.

Do sada poljoprivrednici nisu bili impresionirani brzim rješenjima koja su nudili političari u Bruxellesu. Zabrinuti su zbog visoke cijene zemljišta, pritiska velikih trgovačkih lanaca na smanjenje cijena i mnoštva novih ekoloških pravila koja dolaze u obliku zakona EU o zaštiti prirode.

Upitan hoće li današnji ustupak biti dovoljan da zaustavi prosvjede, Šefčovič kaže da je EU morala "intenzivirati" dijalog s poljoprivrednicima kako bi bila sigurna da ih se sluša i naglasio da će se u budućnosti ipak morati voditi briga i o ekologiji. “Moramo se pobrinuti da Europa postane kontinent na kojem će biti moguće živjeti u budućnosti”, zaključio je.

Pročitajte više