LISTE čekanja u hrvatskom zdravstvu dugotrajan su problem koji do sada ni jedan ministar nije uspio riješiti. Svoj vrhunac su dosegnule prije pandemije, kada je preglede čekalo čak milijun i pol ljudi, dok danas pregled čeka nešto manje od 900 tisuća.
Čeka se na razne zdravstvene usluge, bilo da se radi o prvim pregledima, kontrolama, operacijama ili nekoj drugoj vrsti pregleda. No, najveća boljka zdravstva su liste za dijagnostičke preglede, za čije je smanjenje ministar Vili Beroš smislio ambiciozan plan. Do kraja godine, u manje od 50 dana, sve bolnice u Hrvatskoj trebaju smanjiti liste čekanja za ove preglede na 270 dana.
Ministar zadao težak zadatak ravnateljima
Da se radi o ambicioznom planu, potvrđuje i 250 tisuća Hrvata koji trenutno čekaju dijagnostičke pretrage. Najveće liste su za magnetsku rezonancu i CT, a dobro ne stoje ni ultrazvučni pregledi. Pojedine bolnice trebat će, po uputama ministra Beroša, prepoloviti liste čekanja u manje od dva mjeseca.
Index je kontaktirao zagrebačku, osječku, zadarsku, splitsku i dubrovačku bolnicu kako bismo saznali hoće li i na koji način uspjeti provesti ministrov plan. Ovih pet bolnica, uz KB Sveti Duh, Merkur i Dubravu, ima puno dulje liste za dijagnostičke preglede od onih koje je zatražio Beroš do kraja godine.
Neke od njih će morati prepoloviti liste u manje od 50 dana. Ministar im je, izgleda, zadao tešku zadaću, ali sve bolnice smatraju kako će na razne načine uspjeti provesti ovaj ozbiljan plan Ministarstva.
Rekord drži magnetska rezonanca
Najveći broj bolnica muku muči s listama za magnetsku rezonancu. Bilo da se radi o pregledima kralježnice ili mozga, KBC Zagreb drži nepopularan rekord od 580 dana. Stoga će pacijenti koji se danas prijave na pregled termin dobiti u lipnju 2025. godine. U KBC-u Sestre milosrdnice prvi slobodan termin za pretragu MR mozga imaju nakon Božića 2024. godine, dok su ostali nakon novogodišnjih praznika, točnije 8. siječnja 2025.
Na naš upit hoće li uspjeti u manje od šezdeset dana liste smanjiti za više od 300 dana iz KBC-a Zagreb su nam odgovorili samouvjereno. No, izostao je odgovor na koji način će to postići.
"U Kliničkom bolničkom centru Zagreb trenutno se najviše čeka na MR postupke područja glave, vrata i kralježnice, međutim do kraja 2023. godine uspjet ćemo spustiti čekanje na iste ispod 270 dana", kazali su za Index iz KBC-a Zagreb.
Otvaraju dodatne ambulante i produžuju vrijeme rada
U Osijeku je također problem s magnetskom rezonancom. Kako bi smanjili liste čekanja prema napucima ministra Beroša, odlučili su otvoriti dodatne ambulante u poslijepodnevnoj smjeni.
"Svaki radni dan imamo MR ambulante na oba uređaja i značajan broj dodatnih CT i UZV ambulanti, prema raspoloživosti zdravstvenih radnika. Također su uvedene i dodatne smjene za MR subotom i nedjeljom, kao i UZV prema dostupnosti ljudskih resursa.
Na ovaj način su u KBC-u Osijek uloženi značajni napori, dodatni rad i maksimalna iskoristivost materijalnih i kadrovskih resursa s ciljem postizanja smanjenja listi narudžbi na razumni rok do 250 dana čekanja na elektivne pretrage", poručili su iz KBC-a Osijek.
Naredba ministra Beroša nije došla u najbolje vrijeme, bar kada je u pitanju splitska bolnica. Liste čekanja za dijagnostičke pretrage im u posljednje vrijeme rastu, a rezultati su to izvješća sa sjednice Upravnog vijeća održane krajem rujna. Kako navode, na magnetsku rezonancu zdjelice i gornjih ekstremiteta čeka se 361 dan, dok je sve ostale anatomske regije moguće snimiti za 117 do najviše 152 dana.
Napominju kako su zabilježili i povećan broj narudžbi u kolovozu u odnosu na svibanj. Tako je u svibnju, prema njihovim navodima, MR lumbalne kralježnice trebalo 386, a u kolovozu 678 osiguranika, a MR mozga u kolovozu treba 638, a u svibnju je trebalo 348 osiguranika.
Prema HZZO-ovoj listi čekanja, u splitskoj bolnici nepopularan rekord drži UZV color doppler arterija i vena za koji pacijenti trebaju čekati 514 dana, dok je prvi termin za UZV dojke krajem siječnja 2025. godine. Na naš upit kazali su da ulažu maksimalne napore kako bi smanjili liste čekanja, ali im problem predstavlja nedolazak pacijenata na zakazane termine.
"Na tome radimo timski i u suradnji s voditeljima organizacijskih jedinica optimiziramo organizaciju, prateći redovito promjene vezane za poduzete intervencije. Intenzivirali smo rad specijalističkih ambulanti, uključujući i rad poslijepodnevnim satima te po potrebi i subotom.
Broj pregleda i pretraga ovisi o postavljanju indikacija i uputnica za pojedine preglede i pretrage u odnosu na broj djelatnika i raspoloživih uređaja. Problem predstavlja i nedolazak pacijenata na zakazane termine, koji je na pojedinim radilištima i do 30%, zbog čega se naručeni pacijenti nazivaju i potvrđuje se njihov dogovoreni dolazak", kazali su za Index iz splitske bolnice.
Osim na magnet, predugo se čeka na CT i UZV dojke, a problem je kadar
Pacijenti u zadarskoj bolnici, između ostalog, najduže čekaju ultrazvučne preglede. Tako se za UZV abdomena i color doppler arterija i vena čeka 371 dan, što znači da je prvi slobodan termin 12. studenog 2024. godine, dok se za UZV srca čeka točno godinu dana. Na Indexov upit hoće li uspjeti smanjiti liste čekanja za manje od 50 dana nisu odgovorili.
O smanjenju lista čekanja u dubrovačkoj bolnici razgovarali smo s ravnateljem Marijom Bekićem koji je rekao da se s ovim problemima bore već duže vrijeme zbog nedostatka kadra. Najveće probleme imaju s elektromijelografijom, color dopplerom donjih ekstremiteta i UZV-om dojke. Očekuju kako će im liste čekanja do zadanog roka srezati vanjski suradnici.
"Angažirali smo vanjske suradnike kako bismo riješili ovaj problem jer u bolnici nemamo dovoljno kvalificiranog kadra za navedene pretrage, jednostavno nema tko raditi. UZV dojke je županijski problem, ne usuđujem se brojiti koliko žena, nažalost, čeka. Imamo samo 7 radiologa i jednu specijalisticu koja radi izvan radnog vremena, a da ovisimo samo o našim djelatnicima, liste bi bile još veće", smatra ravnatelj Bekić.
Kažu kako su angažirali velik broj vanjskih suradnika kako bi liste srezali do sljedeće godine, a ravnatelj Bekić vjeruje kako će tri pretrage s najdužim listama biti minimalizirane do kraja godine.
"Dubrovačka bolnica je ove godine izdvojila za sada u prosjeku oko milijun eura bruto za vanjske suradnike. Nešto manje smo izdvojili prošle godine, a novac dobrim dijelom ide za liste čekanja, dok je ostatak potrošen na održavanje Hitne službe i slične potrebe.
Samostalno ovo ne bismo mogli riješiti, bez obzira na motivaciju i volju koju imamo. Djelatnika je premalo, a broj pacijenata je sve veći, pogotovo kada je u pitanju broj pacijentica s karcinomom dojke. I tu smo vrlo ograničeni", objašnjava ravnatelj.
Na naše pitanje kako dugoročno riješiti problem s nedostatkom kadra u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Bekić odgovara kako je tu najveći problem neravnomjerna raspodjela liječnika.
"U našem slučaju bi sustav trebao napraviti nešto u smislu poticajnih mjera stambenih ili financijskih potpora kako bi se privukli vanjski liječnici koji nisu iz Dubrovnika. Ipak se radi o gradu od 45 tisuća stanovnika i ne može se očekivati da 100 ljudi studira medicinu."
Udruga: Pacijenti s bolovima ne mogu čekati 270 dana
Index je o dugotrajnom problemu zdravstva razgovarao i s predsjednicom Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasnom Karačić Zanetti koja kaže kako je lijepo čuti najave ministra Beroša. Kako bi se problem dugoročno riješio, smatra da se treba zakonom odrediti medicinski rok.
"Mi uporno pokušavamo uvrstiti točan broj dana čekanja, koji bi značio taj medicinski rok, no on u zakonu i pravilniku nije definiran, stoga pacijenti uvijek moraju prolaziti vještačenje ako se odluče na pregled negdje izvan ugovornih ustanova HZZO-a, što znatno komplicira ovu situaciju. Potrebno je da se svi ravnatelji zdravstvenih ustanova ozbiljno uhvate ovog problema kako bi se on riješio", govori nam Karačić Zanetti.
Stav Udruge je da ministar može pokrenuti proces, ali da se samo zajedničkim naporima ravnatelja može riješiti rak-rana hrvatskog zdravstva. Kaže kako je 270 dana čekanja na određene pretrage i dalje predugo. "Ne može se sve svesti u istu kategoriju. Na primjer, kontrolni pregledi se mogu čekati, no pacijent s bolovima u abdomenu sigurno ne može čekati 270 dana. Opet će velik broj pacijenata morati preglede obavljati privatno i za to platiti bez refundacije troška."
EU stisnula Ministarstvo da smanji liste čekanja
Index je poslao upit i Ministarstvu zdravstva, a zanimalo nas je tko je odgovoran za dugotrajne liste čekanja, kako će ih smanjiti, zbog čega se to nije moglo napraviti ranije te kako su odlučili da će 270 dana biti razuman rok za pacijente.
Na upit su odlučili odgovoriti objedinjeno i dostaviti nam, kako kažu, sve relevantne informacije o ovoj temi. Izgleda kako ne smatraju relevantnim preuzimanje odgovornosti za dugotrajne liste čekanja, stoga nam nisu odgovorili tko je zaslužan za to, kao ni zašto se liste nisu mogle smanjiti i prošlih godina.
Zaključili su kako ravnatelji bolnica imaju ključnu odgovornost u tom procesu te su kao krovna organizacija donijeli odluku da se smanji broj dana većim radom. "Broj uređaja, liječnika, organizacija rada i broj pacijenata glavne su poluge aktivnog upravljanja listama čekanja, stoga pozdravljamo pozitivne primjere u određenim zdravstvenim ustanovama koje su prilagodile način rada postojećim zdravstvenim potrebama naših građana poput dvosmjenskog rada, rada poslijepodne, rada vikendom te angažiranja vanjskih suradnika.
Stoga, svaki od ravnatelja zdravstvenih ustanova ima ključnu odgovornost u tom procesu kroz kvalitetno upravljanje i organizaciju rada bolnica", rekli su nam iz Ministarstva zdravstva.
Zanimalo nas je zbog čega je Ministarstvo sada donijelo tu odluku te kako su zaključili da će 270 dana biti razuman rok čekanja na dijagnostički pregled. Razlog leži u milijunima eura kojima je Europska unija stisnula Ministarstvo.
"Pozitivni primjeri naš su putokaz. Dokazuju da se liste čekanja mogu, a dodajemo - i moraju smanjiti - jer je to obaveza prema našim građanima. Tim putem nastavljamo i dalje, jer krajnji cilj znamo - 270 dana maksimalnog čekanja za sve dijagnostičke preglede do kraja godine što je indikator za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti", poručili su iz Ministarstva.