Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta odobrio je uvođenje digitalnog eura, čime Europska unija nastoji smanjiti svoju ovisnost o platnim sustavima pod američkom kontrolom. Prema planu, digitalna valuta trebala bi biti uvedena do 2029. godine kako bi se ojačala europska autonomija u platnom prometu, piše Euronews.
Podaci Europske središnje banke (ESB) pokazuju da američki platni divovi Visa i Mastercard drže 61 posto svih kartičnih plaćanja u eurozoni i gotovo sve prekogranične transakcije karticama. Rasprava o financijskom suverenitetu Europe intenzivirala se uslijed rastućih geopolitičkih napetosti i zabrinutosti zbog ovisnosti bloka o stranoj platnoj infrastrukturi.
Digitalni euro jedna je od predloženih mjera za jačanje strateške autonomije Europe. Riječ je o digitalnom obliku novca središnje banke, koji bi izdavala i za koji bi jamčila ESB, a osmišljen je kao nadopuna gotovini i postojećim bankarskim uslugama, a ne kao njihova zamjena.
Kako bi funkcionirao digitalni euro?
Prema prijedlogu, građani bi mogli držati digitalne eure u posebnom digitalnom novčaniku, pri čemu bi se primjenjivalo ograničenje iznosa koje se tek treba utvrditi. Sustav bi podržavao online i offline plaćanja te je zamišljen tako da nudi visok stupanj privatnosti, što znači da ESB ne bi mogao izravno identificirati korisnike na temelju njihovih podataka o plaćanju.
ESB bi osigurao temeljnu infrastrukturu, dok bi komercijalne banke i pružatelji platnih usluga nudili usluge digitalnog eura krajnjim korisnicima. Predviđeno je da financijske institucije dobiju naknadu za svoje sudjelovanje, dok bi trgovci plaćali naknade za koje se očekuje da će biti niže od onih koje su trenutno povezane s kartičnim transakcijama.
Način na koji bi se strukturirala ta kompenzacija ostaje jedno od najspornijih pitanja uoči pregovora s državama članicama, navode tri izvora upoznata s raspravama.
Reakcije na odluku
Iz Europske središnje banke pozdravili su odluku. "Pozdravljamo što je Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta usuglasio svoje stajalište o paketu jedinstvene valute, koji će zaštititi gotovinu kao zakonsko sredstvo plaćanja i istovremeno oblikovati digitalni euro", navodi se u priopćenju ESB-a.
Talijanski zastupnik u Europskom parlamentu Pasquale Tridico, koji je u ime Kluba ljevice pregovarao o dokumentu, glasanje je ocijenio "povijesnim". "Odobrenje uredbe o digitalnom euru velika je pobjeda za građane i mala poduzeća", poručio je Tridico.
Slični projekti u svijetu
Europska unija nije jedina koja razvija javnu digitalnu valutu. Kina je već uvela svoj digitalni juan, dok je Rusija najavila da će njezina digitalna rublja postati operativna u rujnu ove godine.
Sjedinjene Države zauzele su drugačiji pristup. Predsjednik Donald Trump odustao je od planova za digitalnu valutu središnje banke koju bi izdavale Federalne rezerve te je umjesto toga podržao razvoj takozvanih stabilnih kovanica (stablecoins) - privatno izdane kriptoimovine osmišljene da održe stabilnu vrijednost.
Budući da je velika većina globalnih stabilnih kovanica vezana za američki dolar, zagovornici tvrde da bi ta tehnologija mogla ojačati međunarodnu ulogu dolara i proširiti njegovu upotrebu u prekograničnim plaćanjima. Unatoč tome, neki kreatori politika i bivši dužnosnici vjeruju da bi se digitalna valuta američke središnje banke s vremenom mogla vratiti na dnevni red.
Timothy Massad, bivši predsjednik američke Komisije za trgovanje robnim ročnicama (CFTC), izjavio je za CoinDesk u svibnju da se rasprave u Washingtonu nastavljaju, sugerirajući da bi digitalni dolar "u konačnici mogao postati neizbježan".
Što slijedi?
Očekuje se da će Europski parlament formalizirati stajalište odbora na plenarnom glasanju u Strasbourgu početkom srpnja. Nakon toga započeli bi pregovori s 27 država članica EU, a zakonodavci se nadaju postizanju konačnog sporazuma prije kraja godine.