HRVATSKA je ispunila sve uvjete za pristupanje Schengenu, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta usvojenoj u četvrtak, ali se Hrvatsku poziva da adresira nedostatke u pogledu osposobljavanja osoblja na granici i "ustraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava".
Komisija je prilikom posjetu Hrvatskoj u studenom 2020. "ponovo potvrdila da su ispunjeni potrebni uvjeti za primjenu šengenske pravne stečevine", stoji u rezoluciji Europskog parlamenta, za koju je glasalo 505 zastupnika, dok ih je protiv bilo 134, a 54 suzdržano.
Ilčić i Kolakušić bili protiv
Za rezoluciju su glasali svi hrvatski zastupnici, osim zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Ladislava Ilčića i neovisnog Mislava Kolakušića, koji su bili protiv.
Parlament također poziva Hrvatsku da "ukloni utvrđene nedostatke, osobito u pogledu osposobljavanja osoblja, broja osoblja i kapaciteta za zaštitu kopnene granice" i "ustraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava nakon opetovanih izvješća nevladinih organizacija i medija o zlostavljanju, nasilju i prisilnim udaljenjima od strane graničnih službenika".
U tom kontekstu "pozdravlja uspostavu neovisnog mehanizma za praćenje djelovanja policijskih službenika prema nezakonitim migrantima i podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu".
Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u Schengenskom prostoru moglo doći na dnevni za vrijeme slovenskog predsjedanja Europskom unijom u drugoj polovici ove godine, izjavio je krajem svibnja hrvatski premijer Andrej Plenković.
Komisija je u listopadu 2019. ocijenila da je Hrvatska ispunile kriterije za ulazak u Schengenski prostor, dok je početkom lipnja pozvala zemlje Unije da prime Hrvatsku u Schengenski prostor.
Članica Schengena sve su zemlje Unije osim Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, ali i četiri zemlje koje nisu u EU - Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Nasilje nad migrantima
U rezoluciji se navodi "da se i dalje prijavljuju navodi o nasilju nad migrantima, uključujući one koji traže međunarodnu zaštitu, i prisilnim udaljenjima na vanjskim granicama Europske unije", pri čemu nije imenovana niti jedna država članica.
U tom se kontekstu ističe da EU nema razvijen mehanizam za "praćenje temeljnih prava na svojim vanjskim granicama", što bi trebalo promijeniti.
Parlament je "duboko zabrinut zbog neprestanih i ozbiljnih izvješća o nasilju i prisilnim udaljenjima na vanjskoj granici, uključujući iz jedne države članice u drugu i zatim u treću zemlju".
Ističe se da su zemlje "obvezne spriječiti neovlašten prelazak granica", ali da se time ne smiju dovesti u pitanje prava osoba koje žele aplicirati za azil.
Parlament je pozvao države članice da sprovede preporuke Vijeća i Frontexa koje se tiču poštovanja "temeljnih prava u aktivnostima upravljanja granicama" te da provode učinkovite istrage o optužbama za zlostavljanje migranata na granicama.
Europarlamentarci su kritizirali i Frontex, agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu.
Izražena je "duboka zabrinutost zbog opetovanih optužbi u vezi sa sudjelovanjem Frontexa u prisilnim udaljenjima i prijava za potencijalno kršenje temeljnih prava". Zbog toga se zahtijeva jačanje parlamentarnog i javnog nadzora nad Frontexom.
Slom Schengena u pandemiji
Zbog pandemije Schengen kao prostor slobodnog kretanja ne funkcionira. Europarlamentarci navode da je "pandemija bolesti covid-19 dodatno dovela u pitanje samu ideju šengenske suradnje, odnosno osiguravanje nepostojanja nadzora unutarnjih granica i jamčenje slobode kretanja"
Iako Europski parlament "u potpunosti podržava javnozdravstvene mjere koje su uvedene radi ograničavanja širenja bolesti covid-19", ističe se da bi "mjere za suzbijanje pandemije i ograničavanje temeljnih prava i sloboda uvijek trebale poštovati slovo i duh zakona.
Zastupnici su, budući da Zakonik o šengenskim granicama ne predviđa uvođenje graničnih barijera zbog javnozdravstvenih razloga, zatražili promjenu kako bi postojala jasna pravila o "izvanrednim stanjima u područjima javnog zdravlja".