HRVATSKA je u 2021. godini bila među zemljama EU s javnim dugom i proračunskim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u ispod prosjeka Europske unije i eurozone, potvrdile su nove procjene Eurostata.
Na razini EU proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je prošle godine 4.6 posto, izračunao je europski statistički ured, blago snizivši procjenu iz travnja.
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u lani smanjen
U 2020., prvoj godini pandemije, iznosio je 6.7 posto i bio je neznatno viši no što su pokazivale prve procjene. U eurozoni manjak je prošle godine iznosio 5.1 posto BDP-a, potvrdio je Eurostat proljetnu procjenu. U 2020. iznosio je 7.0 posto i bio je neznatno manji no što su pokazivale Eurostatove travanjske procjene.
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se u EU u 2021. gotovo za dva postotna boda, na 87.9 posto, objavio je Eurostat, snizivši blago obje procjene.
U eurozoni bio je prošle godine manji za 1.6 postotnih bodova i iznosio je 95.4 posto, pokazali su najnoviji izračuni europskog statističkog ureda, što je također nešto manje no što su bili izvijestili u proljeće.
Hrvatska uz Nizozemsku
Sve su zemlje EU prošle godine bilježile manjak u proračunu, uz izuzetak Danske i Luksemburga, čiji je proračun pokazao višak od 3.6 odnosno 0.8 posto BDP-a.
U 15 zemalja manjak je premašio plafon od tri posto BDP-a, koji je suspendiran zbog pandemije i energetske krize. Najveći je manjak zabilježila Malta, od 7.8 posto BDP-a, a blizu je i Grčka sa 7.5 posto BDP-a.
Hrvatska je prošlu godinu zaključila s manjkom u konsolidiranom proračunu opće države od 11.34 milijarde kuna, što je odgovaralo 2.6 posto BDP-a. Travanjska procjena pokazivala je manjak od 12.4 milijarde kuna, s udjelom u BDP-u od 2.9 posto.
U 2020. manjak je iznosio 27.79 milijardi kuna, što je odgovaralo 7.3 posto BDP-a, pokazuje izvješće Eurostata, gotovo u skladu s travanjskim procjenama. Isti je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u prošle godine bilježila i Nizozemska, a blizu je i Finska s 2.7 posto.
Najniži je manjak u 2021. bilježila Švedska, od 0.1 posto.
Visoki grčki dug
U otprilike polovici članica EU javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je prošle godine propisani plafon od 60 posto, utvrdio je Eurostat. Najvišu je razinu javni dug na kraju prošle godine dosegnuo u Grčkoj, gdje je bio gotovo dvostruko veći od BDP-a.
Slijede Italija, gdje je bio viši za 50 posto, i Portugal, s javnim dugom višim od BDP-a za 25.5 posto. Javni dug nadmašio je BDP i u Španjolskoj, za 18.3 posto, Francuskoj, za 12.8 posto, dok je u Belgiji i na Cipru bio gotovo izjednačen.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio 343.78 milijardi kuna, što je odgovaralo 78.4 posto BDP-a. U 2020. iznosio je 330.63 milijarde kune, što je odgovaralo 87 posto BDP-a.
Eurostatovo izvješće iz travnja pokazivalo je za prošlu godinu dug od 343.6 milijardi kuna, što je odgovaralo 79.8 posto hrvatskog BDP-a. Dug u 2020. iznosio je po tadašnjim podacima 330.4 milijarde kuna, što je odgovaralo 87.3 posto BDP-a.
Najnižu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u po novim Eurostatovim izračunima u 2021. bilježila Estonija, od 17.6 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg s udjelom duga u BDP-u od 23.9 odnosno 24.5 posto.