Predsjednica, koja bi u ponedjeljak trebala održati govor naciji, u petak je rekla da je "riješila stvar izravno s vojnicima" nakon što je razgovarala sa skupinom časnika koji su joj iznijeli svoje pritužbe na niske plaće i reformu vojske.
U subotu se Arroyo sastala s visokim vojnim dužnosnicima, a nakon toga je objavila priopćenje u kojem je naglasila da je "čula legitimne žalbe" nekih mlađih časnika, ali da će pobunjeni vojnici ipak morati ići na vojni sud zbog kršenja zapovjednog lanca i zakona.
"Republika će tražiti najveće kazne za počinitelje pobune. Ovo upozorenje vrijedi i za beskrupulozne političare koji iskorištavaju mesijanski kompleks ovih mladih pobunjenih časnika za svoju golu ambiciju", rekla je filipinska predsjednica.
"Uvjeravam vas da je situacija potpuno pod kontrolom", dodala je.
Analitičari smatraju da viši vojni dužnosnici, niti javnost, ne podupiru državni udar.
U najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja popularnost Arroyo raste zbog gospodarskog rasta u zemlji, te najave nastavka mirovnih pregovora s najvećom muslimanskom pobunjeničkom skupinom.
Vojska, koju čini 113.000 vojnika, nema doduše službenu ulogu u demokratskom procesu, ali je ipak sudjelovala u svrgavanju odnosno postavljanju nekoliko filipinskih čelnika, od Ferdinanda Marcosa do same Arroyo.
Ona je postala filipinskom predsjednicom nakon svrgavanja njezinog prethodnika Josepha Estrade u velikim javnim prosvjedima 2001. godine.
Arroyo se ranije suočila s glasinama o državnom udaru zbog pitanja o njezinoj legitimnosti kao vođe, te zbog navodne korupcije u njezinoj vladi.
Kardinal Sin, katolički nadbiskup u Manili, rekao je da vjeruje kako se "urotom koja je u tijeku ... kani destabilizirati naše društvo".
On nije imenovao osumnjičene urotnike, ali je rekao kako njegove informacije potječu od vjerodostojnih vladinih, vojnih i civilnih izvora u toj pretežito katoličkoj zemlji u kojoj živi 82 milijuna stanovnika.