Vijeće Europske unije otvorilo je potkraj siječnja postupak prekomjernog deficita za Finsku i odredilo da se stanje mora popraviti do 2028. godine. Deficit opće države dosegnut će ove godine 4,5 posto. Podaci pokazuju da finsko gospodarstvo već tri godine praktički stagnira te da su potrebni drastični rezovi i reforme.
Parlamentarne stranke sklopile su prije nekoliko dana dogovor o prilagodbi javnih financija i ublažavanju duga u nadolazećim godinama. Sljedeća finska vlada, čiji mandat počinje nakon izbora 2027. godine, morat će smanjiti potrošnju ili povećati prihode za otprilike deset milijardi eura. Sporazum nije prihvatila jedino oporbena Lijeva alijansa, koja smatra da nije razumno postavljati ograničenja vladi prije izbora.
Finska nije doživjela klasični financijski slom, nego sporiju, ali ozbiljnu krizu u kojoj se istodobno poklopilo više slabosti. Zemlju godinama pritišću slab rast produktivnosti, starenje stanovništva, visoki troškovi socijalne države i slaba domaća potražnja, a nagli rast kamata posebno je pogodio nekretninski i građevinski sektor.
Sadašnju vladu premijera Petterija Orpa čine konzervativna Nacionalna koalicijska stranka, Stranka Finaca, Švedska narodna stranka Finske i Demokršćani. Politički je riječ o vladi desnog centra s jakom populističkom i nacionalističkom komponentom, a međunarodni mediji i analitičari opisuju je kao jednu od najkonzervativnijih finskih vlada u novijoj povijesti.
Rat u Ukrajini dodatno je pogoršao situaciju. Finska bilježi drastičan pad trgovinske razmjene s Rusijom, koja je prije rata bila važan partner, a istodobno su porasli troškovi energije i ukupna geopolitička nesigurnost. Vlada u Helsinkiju i središnja banka procjenjuju da je upravo taj spoj vanjskog šoka i domaćih strukturnih slabosti dodatno zakočio investicije i potrošnju.
Dodatni pritisak stvaraju i veliki sigurnosni troškovi. Finska je 2021. odlučila kupiti 64 američka borbena aviona F-35, a samo je osnovna nabava procijenjena na oko 8,378 milijardi eura. Ukupno cijeli program vrijedi oko deset milijardi eura, uz dodatne troškove infrastrukture, održavanja i naoružanja koji će se protezati godinama.
Prekretnica je bila globalna financijska kriza od 2007. do 2009. godine. Nakon toga Finska je kontinuirano bilježila proračunski deficit, a javni dug nije prestao rasti do danas. Omjer duga i BDP-a dosegnuo je 88 posto u 2025. godini, a procjenjuje se da će do 2027. narasti na više od 92 posto. Prije 20 godina iznosio je samo 30 posto.
Zbog slabije gospodarske aktivnosti i pada potražnje za radnom snagom, stopa nezaposlenosti u siječnju 2026. bila je 10,6 posto, najviša u Europskoj uniji. Do 2009. godine broj radno sposobnog stanovništva rastao je prosječno oko 0,25 posto godišnje. Od tada se smanjuje istom prosječnom godišnjom stopom.
Finski mediji posljednjih tjedana pišu kako raste broj ljudi koji se hrane u pučkim kuhinjama te da se u supermarketima baca sve manje hrane. U nekim kuhinjama prvi put se dogodilo da ponestane obroka prije nego što su namireni svi koji su stajali u redu. Analitičari tvrde da je to, između ostalog, posljedica vladinih rezova u socijalnim naknadama.
Web stranica finske javne radiotelevizije donosi primjer Anne, koja ima dvoje male djece. Ona radi puno radno vrijeme, ali njezin suprug nedavno je ostao bez posla i obitelj se više nije mogla uzdržavati s jednom plaćom. Nije imala izbora nego doći u pučku kuhinju.
"Najveći problem za nas bili su vladini rezovi. Malo su smanjili ovdje, malo ondje, ali svi ti rezovi i dalje pogađaju istu skupinu ljudi. Teško mi je prihvatiti da su i djeca pogođena. Ne želimo im pokazati da financijski stojimo loše, ali morali smo početi prodavati stvari iz kuće kako bismo platili račune", rekla je Anna.
Orpova vlada pokušava kombinirati rezanje rashoda i socijalnih naknada, reforme tržišta rada i porezne poteze. U službenom programu navodi da želi zaustaviti rast duga i potaknuti rast kroz rad i poduzetništvo.
U međuvremenu je odlučila smanjiti porez na dohodak za oko milijardu eura, spustiti porez na dobit na 18 posto, dodatno povećati izdvajanja za obranu te provesti reforme tržišta rada kako bi tržište postalo fleksibilnije.
Problem je u tome što te mjere imaju i visoku političku cijenu. Kritičari tvrde da vlada krizu sanira prije svega rezovima i slabljenjem socijalne države, dok sama vlada odgovara da bez takvih poteza finski dug više ne bi bilo moguće kontrolirati.
Gospodarski rast jedva da postoji, nezaposlenost i inflacija ne opadaju, javni dug se kontinuirano gomila, a država istodobno mora financirati i skuplju obranu i skupi prijelaz na novu sigurnosnu realnost.
Među reformama koje su posebno pogodile stanovništvo su smanjenje naknade za nezaposlene i naknade za bolovanje, oporezivanje mirovina većih od 23.000 eura godišnje i povećanje opće stope PDV-a na 25,5 posto. Jedino Mađarska u Europskoj uniji ima veću stopu PDV-a, i to 27 posto.
Prognoze analitičara za sljedeće dvije godine nisu baš optimistične. BDP bi ove i sljedeće godine trebao porasti otprilike jedan posto, ali inflacija će ostati između 1,6 i 2 posto, nezaposlenost će tek neznatno pasti, a deficit opće države ostat će bitno iznad maastrichtskog kriterija od 3 posto. I sve to pod uvjetom da cijene energenata zbog rata na Bliskom istoku ne eksplodiraju.