FINSKA će u sljedećih nekoliko tjedana odlučiti hoće li podnijeti zahtjev za pridruživanje NATO-u, izjavila je premijerka Sanna Marin.
Do sada su Finska i susjedna Švedska izbjegavale pridruživanje NATO-u, savezu predvođenom SAD-om osnovanom 1949. za suprotstavljanje Sovjetskom Savezu tijekom Hladnog rata.
No ruska invazija na Ukrajinu prisilila ih je na preispitivanje svoje pozicije.
"Postoje različite perspektive (ne)podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO-u. Moramo ih pažljivo analizirati", kazala je Marin novinarima na zajedničkoj konferenciji sa švedskom premijerkom u Stockholmu.
"Međutim, mislim da će naš proces biti prilično brz, to će se dogoditi za nekoliko tjedana", rekla je Marin, čija zemlja ima dugu granicu s Rusijom.
Finska vlada će kasnije u srijedu objaviti izvještaj s ažuriranom vanjskom i sigurnosnom politikom.
Švedska također preispituje svoju sigurnosnu politiku, a zaključci se očekuju do kraja svibnja.
Švedska premijerka Magdalena Andersson rekla je da je važno provesti temeljitu analizu o tome treba li i Švedska podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.
"Postoje, naravno, prednosti i nedostaci članstva u NATO-u, kao što postoje prednosti i mane drugih sigurnosnih odabira", istaknula je Andersson.
"S članstvom u NATO-u imate sigurnost s člankom 5", kazala je.
Po tom se članku napad na jednu članicu NATO-a tretira kao napad na sve članice.
Ali "također imate obvezu prema drugim članicama", istaknula je švedska premijerka.