MOSKVA ne želi otvoreni rat s NATO-om, nego pokušava zastrašivanjem navesti Europu da smanji podršku Ukrajini, poručio je finski predsjednik Alexander Stubb. U svjetlu sve češćih upozorenja o mogućoj ruskoj eskalaciji, Stubb je europskim partnerima uputio poruku da ostanu smireni.

Posljednjih dana više visokih europskih dužnosnika upozorilo je na jačanje ruskog hibridnog ratovanja. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da bi Moskva u "idućih nekoliko mjeseci" mogla poslati dronove ili projektile na teritorij članica NATO-a koje pomažu Ukrajini. Šef češke obavještajne službe rekao je da bi Rusija mogla izvesti "ograničeni upad, provokacije pod lažnom zastavom ili masovnu kampanju utjecaja" u roku od "nekoliko mjeseci, a ne godina".

Stubb: Ne pretjerujte s reakcijama

Stubb, međutim, nudi drugačiji pogled. Priznaje da se Europa mora pripremiti za "nastavak hibridnih napada i sabotaža", ali upozorava da ne bi trebala "pretjerano reagirati". Prema njegovu mišljenju, cilj Moskve je zastrašiti saveznike kako bi usporili slanje pomoći Ukrajini.

U razgovoru vođenom tijekom Opće skupštine UN-a u New Yorku, Stubb je rekao: "Moramo biti vrlo oprezni i shvatiti da Rusija pokušava destabilizirati i prestrašiti Europu. Svaki put kad pretjerano reagiramo na hibridni napad, oni zapravo pobjeđuju."

"Također moramo razumjeti da Rusiji nije u interesu, a nema ni kapaciteta za vojnu eskalaciju punog razmjera", dodao je. "Zato će nastaviti sa zastrašivanjem, a mi u ovoj situaciji moramo ostati smireni i pribrani."

Pohvalio je nedavnu odluku Njemačke da Rusiju prozove odgovornom za pokušaj napada dronom u Leipzigu. "Upravo to treba raditi. Treba jasno reći: znamo što radite i to će imati posljedice." S druge strane, Stubb je upozorio na "pretjerane reakcije" nekih obavještajnih službi koje "praktički govore da smo mi sljedeći" na meti ruske invazije.

"Mi ne vidimo dokaze za to", izjavio je. "Smatramo da moramo biti oprezni. Ipak, Finska s Rusijom dijeli najdužu granicu u NATO-u, što je polovica ukupne granice Saveza. Naši obavještajni podaci pokazuju da aktivnosti postoje, ali trenutno nema izravne vojne prijetnje."

Mogućnost mirovnih pregovora

Stubb je pokazao i umjeren optimizam oko sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji se održava u utorak u New Yorku.

"Jasno je da ovaj tjedan nećemo postići mirovni sporazum", kazao je. "Ali ako bismo, primjerice, dobili ideju ili okvir za prekid vatre u Crnom moru koji bi se odnosio na žito ili energente, mislim da bi to bio pozitivan pomak."

Dodao je da se nada nastavku mirovnih pregovora u idućim tjednima, a ti bi pregovori mogli obuhvatiti i mogući susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog na summitu G20 u Miamiju u prosincu.

"Vidjet ćemo što predsjednik Trump može učiniti uoči sastanka G20. Može li dovesti Zelenskog i Putina za isti stol?", rekao je Stubb. Zatim je dodao da je to "moguće" i da bi predstavljalo "veliki uspjeh", iako su pregovori trenutno još "daleko od toga".

Finski predsjednik odbacio je nagađanja da bi on mogao postati glavni europski pregovarač u budućim mirovnim razgovorima s Rusijom. "Ne, mislim da to nije u planu", rekao je Stubb. Smatra da Europa neće imati jednog takvog predstavnika, a svoju ulogu vidi u "pružanju podrške iz drugog plana".