Disleksija pogađa između tri i deset posto djece, a karakteriziraju je teškoće pri prepoznavanju i čitanju riječi.
Istraživanja upućuju da oboljeli procesuiraju informacije u drugim dijelovima mozga nego zdravi ljudi, iako su nerijetko prosječne ili nadprosječne inteligencije.
Neki dokazi upućuju da za čitanje koriste desnu, umjesto lijeve strane mozga, koja je pogodnija za procesiranje pročitanih riječi.
To može rezultirati ponavljanjem razreda u školi, ako se oboljeloj djeci ne posveti odgovarajuća pozornost.
Poznato je da disleksija ima genetsku komponentu i da je nasljedna, no osim toga o njoj se malo zna.
Juha Kere i kolege sa Sveučilišta u Helsinkiju te znanstvenici sa Instituta Karolinska u Stockholmu usporedili su 20 srodno nepovezanih finskih obitelji s 58 disleksičnih i 61 zdravim članom.
Kod oboljelih je utvrđeno oštećenje gena DYXC1, koje je dovelo do toga da stanice proizvode skraćenu verziju DYXC1 proteina. "Po tome zaključujemo da bi DYXC1 mogao biti odgovoran za disleksiju", napisali su znanstvenici u stručnom časopisu "Proceedings of National Academy of Science", najavljujući nastavak istraživanja.