Guverner središnje banke Željko Rohatinski sredinom ovog tjedna upozorio je da bi vanjski dug, koji je dosegnuo 19 milijardi dolara, do kraja ove godine, uz deficit tekućeg računa platne bilance od 7 posto BDP-a, mogao narasti na gotovo 21 milijardu dolara čime bi njegov udio u BDP-u bio iznad 70 posto.
Šef Misije MMF-a istaknuo je da se tijekom susreta s predsjednikom Mesićem, uz probleme vanjskog zaduženja i deficita tekućeg računa platne bilance, razgovaralo o dosadašnjim dojmovima članova Misije. Pritom je naglasio da je gospodarski rast viši od očekivanog, da je inflacija ove godine niža od predviđanja, te da je i fiskalna situacija također bolja nego što se očekivalo. Razgovaralo se, dodaje Flickenschild, i o prognozama i planovima HNB-a da obuzda rast kreditiranja, smanji uvoz i time utječe na deficit platne bilance.
Flickenschild je podsjetio da je središnja banka u siječnju poduzela mjere za obuzdavanje kreditne ekspanzije, a od početka rujna primjenjuje odluku o povećanju udjela obvezne pričuve na deviznu pasivu banaka koja se izdvaja u kunama.
HNB za sada procjenjuje da su to dovoljne mjere da se smanji uvoz, te poboljša situacija s deficitom tekućeg računa platne bilance u drugom dijelu godine. Nadamo se da će do toga i doći, ali nitko to sa sigurnošću ne može reći, kazao je šef Misije MMF-a, dodajući da Misija razmatra tu ocjenu HNB-a.
Napomenuo je da će to biti predmet i daljnjih razgovora članova Misije tijekom boravka u Hrvatskoj, te da će više moći reći na konferenciji za novinare u srijedu, 17. rujna.
Flickenschild je istaknuo da pitanje novog aranžmana s MMF-om nije uopće bila tema razgovora s predsjednikom Mesićem. Izbori će, kako je najavljeno, biti u studenom, pa će o tome odlučivati nova Vlada, rekao je.
Misija MMF-a u Hrvatskoj od sredine prošlog tjedna boravi u Hrvatskoj u drugom razmatranju dosadašnje provedbe stand-by aranžmana, a krajem godine očekuje se još jedan posjet.
Izvršni odbor direktora MMF-a u veljači ove godine Hrvatskoj je odobrio 14-mjesečni stand-by aranžman.