"Ne radi se o uvođenju jednoglasnog odlučivanja u tom području, već o njegovu očuvanju. Želimo zadržati sadašnju situaciju i ima nas dosta", rekla je.
Konvencija o budućnosti Europe na svojem bi posljednjem zasjedanju ovoga tjedna trebala dovršiti prijedlog europskoga ustava koji je počela sastavljati u veljači 2002. godine.
Francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin upozorio je da će se Francuska za pravo na "kulturno izuzeće", ako ga ne prizna Konvencija, nastaviti boriti i na Međuvladinoj konferenciji, koja bi s radom trebala početi sredinom listopada.
Francuski dužnosnici tvrde da ih u tom pitanju, za koje se bore već više od desetljeća, podržava 12 europskih vlada.
Izvori iz predsjedništva Konvencije smatraju da bi Pariz mogao izboriti djelomičnu zadovoljštinu, kao i Njemačka koja je u utorak osigurala očuvanje nacionalne kontrole nad kvotama za migrirajuću radnu snagu.
Oni očekuju da će u nacrt ustava ući odredba o tome da pravila glasovanja ne bi smjela ići na štetu očuvanja kulturne raznovrsnosti.
Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer podržao je francuski zahtjev za formulacijom kojom bi se štitile kulturne specifičnosti.
Odustao je i od zahtjeva Berlina za glasovanjem kvalificiranom većinom u odlučivanju o europskoj vanjskoj politici, čemu se oštro protivila Velika Britanija.
Fischer, koji bi mogao postati europskim ministrom vanjskih poslova, ocijenio je da je nacrt Ustava, koji predviđa jednoglasno odlučivanje u vanjskoj politici i obrani, pravedan i uravnotežen kompromis.