FT: Ante Gotovina ometa tursko približavanje EU-u

POČETAK turskih pregovora o članstvu u Europskoj uniji mogao bi se zakomplicirati zbog toga što Hrvatska ne zadovoljava uvjet o izručivanju optuženog ratnog zločinca haškome sudu, upozoravaju visoki dužnosnici EU-a, a objavio je u ponedjeljak na svojoj web stranici list Financial Times.

Neke članice Europske unije, Britanija i nordijske zemlje, na primjer, rezervirane su, piše FT, u vezi s početkom pregovora s Hrvatskom jer ta zemlja nije ispunila obvezu da preda generala Antu Gotovinu, optuženoga za ratne zločine.

Na drugoj je strani Austrija, a možda i Njemačka, kao predvodnica druge skupine članica EU-a koje su odlučne da pregovori s Hrvatskom počnu što prije, ocjenjuje FT.

Diplomati EU-a strahuju da bi se pitanja zahtjeva tih dviju zemalja mogla ispreplesti u Bruxellesu na summitu sredinom prosinca, kad se očekuje da ih čelništvo EU-a razmatra.

Postoji mogućnost da Austrija koja se protivi turskome članstvu u Uniji, postavi prepreke Ankari ne dobije li njezina tradicionalna saveznica Hrvatska ono što želi, prenosi Financial Times razmišljanje nekih EU-ovih diplomata.

"Odbijemo li Hrvatsku, mogli bi nastati problemi oko Turske", kaže jedan veleposlanik u EU-u. "Austrija bi mogla imati problema, a možda i Njemačka", dodaje.

Hrvatski se problem pojavio nakon ovomjesečnoga izvještaja Carle del Ponte, glavne tužiteljice Međunarodnoga suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY). Ona tvrdi da je Hrvatska od ljeta, kad je EU i službeno prihvatio hrvatsku kandidaturu, ublažila nastojanja da uhiti odbjegloga generala Antu Gotovinu.

"Danas ne mogu izvijestiti ni o rezultatima ni o znatnome napretku", rekla je Carla del Ponte. "To je izvor velike zabrinutosti, jer neuhićenje Gotovine može utjecati i na uhićenje (srpskih optuženika za ratne zločine Radovana) Karadžića i (Ratka) Mladića", prenosi FT iz izvještaja haške tužiteljice.

Austrija vjeruje da se Hrvatska istinski trudi pronaći optuženoga Gotovinu, a da Carla del Ponte ne bi smjela određivati europsku politiku o članstvu.

Službeni Beč tvrdi da neće povezivati turski i hrvatski zahtjev za početkom pregovora. "Mi ih želimo razdvojiti", rekao je jedan austrijski diplomat. No mnogi vjeruju da će se takva veza idućih tjedana nužno pojaviti. Jedan EU-ov diplomat austrijski položaj opisuje kao "priliku" u kojoj će se bečka nesklonost turskome članstvu kompenzirati zelenim svjetlom Hrvatskoj.

I Turska i Hrvatska žele početi pregovore 2005., ali Hrvatska se nada i članstvu do 2009., dok se za Tursku očekuju znatno dulji pregovori.

Najveća nepoznanica s kojom se Turska suočava, piše Financial Times, jesu uvjeti koje će joj postaviti europski čelnici. Francuska u kojoj se većina stanovništva protivi turskome članstvu u EU-u, zahtijeva da EU izričito kaže kako pregovori ne moraju nužno voditi punopravnoga članstva, a turske vlasti takav status ne prihvaćaju.