Predsjednik Konvencije je dodao da još uvijek postoje veliki izgledi da se postigne konsenzus kako bi se na vrijeme dovršio prijedlog europskog ustava.
"Negativna stajališta nekih zemalja više su taktičke prirode. I dalje mislim da ćemo uspješno dovršiti posao", rekao je bivši francuski predsjednik.
Predstavnici devet zemalja, sudionica Konvencije o budućnosti Europe, (Španjolska, Irska, Danska, Poljska, Austrija, Litva, Cipar, Švedska i Velika Britanija), u petak su predložile da se zadrži krajnje komplicirani i kontroverzni sustav dogovoren na summitu u Nici u prosincu 2000.
"To stajalište nije kompatibilno s usvajanjem trajnog europskog ustava", rekao je Giscard, dodajući da će u slučaju blokade, otputovati u Solun bez prijedlog ustava.
Ako je to "konačno" stajalište devet zemalja, onda će se morati ustvrditi "nedostatak konsenzusa", rekao je predsjednik Konvencije.
Ipak, ističe Giscard, oko polovica zemalja iz te skupine spremna je promijeniti mišljenje. "Najmanje dvojica čelnika iz tih zemalja osobno su mi rekli da će prihvatiti glavne smjernice institucionalne reforme".
U pogledu drugog spornog pitanja, spominjanja kršćanskih korijena u preambuli ustava, što traži Vatikan i neke zemlje članice, Giscard je rekao da "kršćanska vjera nije mogla biti eksplicitnije" spomenuta, jer to ne bi privatile sve zemlje.
"Nismo mogli eksplicitnije to spomenuti, jer bismo u tom slučaju morali spomenuti sve religije prisutne na kontinentu, od judaizma do islama. Ni takvo rješenje ne bi prihvatile sve zemlje", rekao je Giscard u interviewu talijanskom dnevniku Corriere della Sera.
U preambuli prijedloga budućeg europskog ustava, koji je objavljen u srijedu, spominje se "kulturno, vjersko i humanističko nasljeđe" Europe, ali bez izravnog spominjanja kršćanstva.