KADA je SDP 2007. godine birao nasljednika Ivice Račana, bila je to nacionalna tema. Kandidati za predsjednika SDP-a su se čak susretali na javnim debatama otvorenim za javnost, o čemu su mediji detaljno izvještavali.
Činilo se da budućnost Hrvatske ovisi o tome tko će postati lider glavne opozicijske stranke. Ta je procjena u tom trenutku bila točna, a kako je za predsjednika SDP-a izabran mladi diplomat Zoran Milanović, pokazalo se da odluka članova SDP-a itekako ima utjecaja na budućnost cijele države.
SDP bira lidera, a nikoga nije briga
Od tada je prošlo 13 godina, SDP ponovno bira predsjednika, no osim nekih kandidata, malo tko misli da bi ti izbori mogli odrediti budućnost Hrvatske. Iako je i dalje najsnažnija opozicijska stranka i po broju zastupnika u saboru i po anketama (u kojima dobiva oko poražavajućih 17 posto), SDP se čini kao posve irelevantna stranka, politički bezidejna stara krama po koju, zahvaljujući i nefunkcioniranju sistema koji je i sama stvarala, još nije došao smetlarski kamion.
Stoga je jasno koji je ključni zadatak novog predsjednika SDP-a: učiniti tu stranku opet politički i društveno relevantnom.
Grbin i Kolar idu u drugi krug
To će, prema rezultatima jučerašnjeg stranačkog glasanja, pokušati učiniti saborski zastupnik Peđa Grbin i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, koje je oko 8 tisuća članova SDP-a izabralo da idu u drugi krug.
Favorit javnosti Grbin dobio je 40 posto glasova, a Kolar 26 posto. Treći je Ranko Ostojić sa 17 posto, a slijede ga Mirela Ahmetašević (14 posto) i Marino Percan (0,59 posto).
>> Grbin i Kolar u drugom krugu za šefa SDP-a. Komadina: Idem na izbore, nisam ja Milanović
Prvo što upada u oči u vezi novih izbora u SDP-u je mali broj ljudi koji su na njih izašli. Samo osam tisuća članova, koji de facto biraju ne samo predsjednika nego i premijerskog kandidata SDP-a, a time i potencijalnog premijera RH. To ukazuje na to da SDP-u pod hitno treba otvaranje i provjetravanje, privlačenje novih članova, ali i razmišljanje o tome da se stranački izbori otvore i za simpatizere.
Demokratizacija stranke
SDP je stranka koja je dvaput (1990. i 2000.) uvodila demokraciju u Hrvatsku, pa u skladu time treba provesti i unutarnju demokratizaciju te što više članova i građana uključiti u svoj rad. To bi bio i efektan odgovor na izazov koji predstavlja zeleno-crvena koalicija, koja je izrasla, između ostaloga, i iz sustavnog rada na terenu i okupljanja različitih ljudi oko zajedničkih ciljeva. SDP-u treba narod, trebaju mu novi ljudi, treba mu novi početak, a to se ne može postići samo drugačijim rasporedom postojećih kadrova ili reaktiviranjem isluženih kadrova.
>> Grbin: Ovo je daleko od gotovog, omogućit ću svim SDP-ovcima glasanje
Takvo, pomalo populističko otvaranje SDP-a nije nudio nijedan od kandidata, jer bi to tražilo potpuni unutarnji redizajn SDP-a, iako se govorilo da SDP treba više ići među ljude te da treba bolje povezati članstvo i vodstvo stranke.
Dvojica kandidata koji idu u drugi krug, Grbin i Kolar, žele uvesti neke promjene u SDP, ali bez ikakve veće vizije i bez velikog zamaha, što je ono što stranci, ali i Hrvatskoj, očajnički treba.
Grbinov tehnokratski pristup
Grbin se u velikoj mjeri oslanja na tehnokratski pristup i konzultiranje stručnjaka, a taj meritokratski pristup otkriva da je poznati saborski zastupnik više socijalni liberal nego socijaldemokrat. Proteklih se godina pokazalo da štreberski pristup politici gubi na privlačnosti među glasačima ljevice u svijetu, a Grbin se ne čini kao hrvatski Bernie Sanders. Nova krv poput Alexandrije Ocasio-Cortez još manje, s obzirom na to da je Grbin proizvod stranačkih struktura, doduše jedan od najboljih.
Župan Kolar više je čovjek iz naroda, koji ipak nema talent za pučkog tribuna koji bi ljude znao pokrenuti svojim riječima. Kao da mu je funkcija župana prava mjera. Teško je reći za što se Kolar točno zalagao u stranačkoj kampanji jer se u izričaju oslanja na fraze, pozivanje na prestanak sukoba u stranci, okretanje glasačima i slično. Kolar nije predstavio nijednu konkretnu političku ideju koju bi čovjek mogao zapamtiti. Spomenuo je da SDP želi pozicionirati kao "lijevi centar", što je politika trećeg puta i Tonyja Blaira, odavno diskreditirana među lijevim glasačima.
Nejasna ekonomska politika
Iz kampanje nije bilo jasno kakvu bi ekonomsku politiku SDP ubuduće vodio na čelu s Grbinom odnosno Kolarom te što bi uopće trebala biti lijeva ekonomska politika u 21. stoljeću. Nije se čula nijedna kritika kapitalizma, kakva se može pročitati i u Wall Street Journalu ili Der Spiegelu, ni kritika prethodne ekonomske politike stranke kad je bila na vlasti.
Rezultati prvog kruga glasanja za predsjednika SDP-a pokazuju da je Grbin zadržao svoj status favorita s 40 posto glasova te da bi možda i imao šansu za pobjedu u prvom krugu da se u utrku u zadnji trenutak nije uključio Ranko Ostojić, koji je dobio 17 posto. Većina tih glasova išla bi vjerojatno Grbinu.
Kolar ima male šanse u drugom krugu
Kolar se nije proslavio s 26 posto glasova na drugom mjestu te je teško vjerovati da bi u drugom krugu oko sebe mogao okupiti sve one koji su glasali za Mirelu Ahmetašević ili Ostojića.
>> Kolar: Ako je ovo bila utrka na sto metara, ja sam krenuo kada je Peđa već bio na 50
Za to bi trebala za početak velika kombinatorika za koju se župan dosad nije pokazao sposobnim. Doista bi bilo iznenađenje da Grbin izgubi u drugom krugu, osim ako ne počini neku veliku pogrešku. U kuloarima se priča da ima određenih problema s ljudima u svom timu, ali ništa što bi mu uništilo šanse da uskoro preuzme SDP.
Grbin je i favorit javnosti, kao i SDP-ov saborski zastupnik s najviše preferencijalnih glasova sa snažnom bazom u osmoj izbornoj jedinici. U saboru je suveren u raspravama, zna polemizirati s političkim protivnicima, uvijek je pripremljen, razumije široku paletu tema, od ljudskih prava do ustavnih pitanja. Nesumnjivo je da ovaj Puležan ima određene ljudske i političke kvalitete te da bi mogao biti i premijer. Jedini skandal koji ga prati je što je svojedobno pijan pjevao Thompsona, za što se ispričao.
SDP je stranka koju ljudi više ne primjećuju
Ali je Grbin istovremeno i poznato lice, čije ideje za "novi SDP" koji najavljuje zapravo ne donose ništa radikalno novo, nego tehnokratska rješenja o "izgradnji institucija", što je tipično za skoro sve bivše studente Pravnog fakulteta u Zagrebu koji djeluju na hrvatskoj političkoj sceni. Oni politiku razumiju kao uspostavljanje pravila, što ona dijelom i jest, ali je i mnogo više od toga. Politika traži i viziju, a Grbin se zasad nije pokazao maštovitim političarom i vizionarom.
Teško je povjerovati da će itko od običnih građana biti emocionalno angažiran činjenicom da je Grbin postao predsjednik SDP-a. (Za Kolara to važi još više.)
Glavni je zadatak novog predsjednika SDP-a ne samo da okonča klanovske borbe u stranci i da ni slučajno ne ponavlja ni gafove Davora Bernardića ni ispade Zorana Milanovića, već da SDP učini strankom od koje ljudi opet nešto očekuju.
U ovom je trenutku SDP stranka koju ljudi i ne primjećuju.