DIVOVSKI ledenjak koji se odvojio od Antarktike 2017. otpustio je otapanjem oko 61 milijun olimpijskih bazena slatke vode u ocean, što je postavilo pitanja o utjecaju na morski ekosustav-
Golema santa leda bila je dvostruko veća od Luksemburga kada se odvojila od ledene ploče Larsen, koja se zagrijala brže od bilo kojeg drugog dijela najjužnijeg kontinenta Zemlje.
S 5719 četvornih kilometara bio je najveći ledenjak na Zemlji kad se formirao i šesti po veličini do sada zabilježen, prema British Antarctic Survey.
Plutao je dvije godine
Dvije je godine div od bilijun tona, poznat kao A-68a, plutao u hladnim vodama Weddellova mora prije nego što je otputovao na sjever i zaprijetio britanskom otoku South Georgia, nekih 4000 kilometara od početne točke.
Ledenjak, nazvan A-68a nakon što se komadić odlomio, opasno se približio otoku krajem 2020., izazivajući strah da će se zaglaviti na morskom dnu, blokirati oceanske struje i ometati prolaz tisućama pingvina i tuljana.
No, nova studija je otkrila da se ledenjak, iako je nakratko dotaknuo morsko dno, brzo topio u toplijoj regiji oko Južne Georgije i izgubio je značajnu količinu svoje mase do trenutka kada je stigao do plićih voda.
Znanstvenici koji su pratili njegovo putovanje putem satelita izračunali su da je A-68 od kraja 2020. do otapanja 2021. ispustio ukupno 152 milijarde tona slatke vode bogate hranjivim tvarima u more.
"To je ogromna količina otopljene vode"
To odgovara 20 puta većoj količini vode od one u škotskom Loch Nessu, odnosno 61 milijun olimpijskih bazena, navodi BAS u priopćenju za javnost, dodajući da je to "poremećaj koji bi mogao imati dubok utjecaj na morski ekosustav otoka".
"To je ogromna količina otopljene vode", rekla je Anne Braakmann-Folgmann, znanstvenica u Centru za polarna promatranja i modeliranje (CPOM), koja je vodila istraživanje objavljeno u časopisu Remote Sensing of Environment.
"Sljedeća stvar koju želimo utvrditi jest je li to imalo pozitivan ili negativan utjecaj na ekosustav" oko Južne Georgije, rekla je.