Gotovo 30 posto učitelja u Francuskoj obustavilo je danas rad u znak prosvjeda protiv ukidanja radnih mjesta planiranih za početak školske godine, zatvaranja razreda i niskih plaća. Prosvjedi su organizirani uslijed sve većeg nezadovoljstva među francuskim prosvjetnim radnicima, piše Euronews.
Današnje demonstracije dio su "tjedna mobilizacije" koji je pokrenula koalicija sindikata FSU, UNSA Éducation, CFDT Éducation, CGT Educ'Action i Sud Éducation. U zajedničkom priopćenju sindikati su zatražili "više sredstava" i osudili "kratkovidni" proračun za 2026. godinu, za koji tvrde da "ozakonjuje napad na javno školstvo" koje je već "na izdisaju".
Prema podacima SNES-FSU, najvećeg sindikata u srednjoškolskom obrazovanju, štrajkalo je 25 posto nastavnika, od čega 20 posto u Parizu te 30 posto u Lyonu, Créteilu i Normandiji. Odaziv je bio još veći u osnovnim školama, gdje je, prema sindikatu FSU-SNUipp, rad obustavio svaki treći učitelj.
Ministarstvo obrazovanja, s druge strane, iznosi znatno niže brojke. Prema njihovim podacima, u štrajku je sudjelovalo 9.68 posto učitelja, od čega 13.2 posto u osnovnim školama. U srednjim školama postoci su niži: 9.7 posto u nižim razredima srednjih škola, 4.94 posto u općim gimnazijama i 3.5 posto u strukovnim školama. Uključujući i ostalo osoblje, stopa sudjelovanja u štrajku, prema ministarstvu, iznosi 7.56 posto.
Prosvjedne akcije zabilježene su u više francuskih gradova, uključujući Marseille, Lyon, Lille, Clermont-Ferrand i Saint-Denis de La Réunion. U Parizu su prosvjednici marširali do zgrade Ministarstva obrazovanja.
Vlada planira ukinuti oko 4000 radnih mjesta za početak školske godine 2026., od toga 1891 u osnovnim i 1365 u srednjim školama. Kao razlog navodi se demografski pad. Prema izvješću statističkog odjela ministarstva, broj učenika u osnovnim školama do početka školske godine 2025. smanjio se za 106.900, što je pad od 1.7 posto u godinu dana.
Analiza Instituta za javne politike (IPP) iz lipnja 2025. predvidjela je da bi se broj učenika u nekim departmanima mogao smanjiti za 30 do 35 posto između 2024. i 2034. godine. Francuski ministar obrazovanja Édouard Geffray izjavio je u ponedjeljak kako se Francuska suočava s "demografskim padom kakav nikada u povijesti nije doživjela". "Činimo sve što možemo kako bismo posljedice zatvaranja razreda sveli na najmanju moguću mjeru", naglasio je, dodavši da ima "još nekoliko mjeseci za prilagodbu".
Sindikati, međutim, smatraju da bi demografski pad trebalo iskoristiti za poboljšanje uvjeta učenja, osobito u ruralnim područjima, "jer su škole u prelošem stanju da bi gubile ta radna mjesta", kako je ranije ove godine pojasnila Aurélie Gagnier, glasnogovornica sindikata FSU-SNUipp.
Iz sindikata CFDT upozoravaju da u osnovnom obrazovanju "nema jamstva za poboljšanje uvjeta prihvata učenika". U srednjim školama, dodaju, "ukidanje radnih mjesta već dovodi do pretrpanih razreda". Pitaju se "Kako u takvim uvjetima možemo tvrditi da se borimo protiv ranog napuštanja školovanja ili poboljšavamo školsku klimu?" Sindikat također upozorava na loše radne uvjete i plaće pomoćnika u nastavi, asistenata za učenike s teškoćama i zaposlenika na ugovor, koje "ne odražavaju ni njihove vještine ni njihovu svakodnevnu predanost".