HRVATSKA kao dio EU pripada u jedan od najrazvijenijih dijelova svijeta, ali unutar same EU postoje velike razlike između najbogatijih i manje bogatih. Napredak države koja je manje razvijena od prosjeka EU se može vidjeti kroz približavanje standardu prosjeka EU, a nazadovanje kroz odmicanje od prosjeka.
Siromašnije države bi trebale brže napredovati prema prosjeku jer imaju veći rast BDP-a i standarda, tj. lakše im je ekonomski rasti po velikim stopama. Manje razvijene zemlje EU se zadnjih godina približavaju prosjeku EU, kao i Hrvatska.
Stvarna potrošnja u Hrvatskoj je jedna od najmanjih u EU
Prema stvarnoj individualnoj potrošnji, korigiranoj za razliku u cijenama (PPS), Hrvatska je jedna od članica EU s najmanjim standardom. Samo dvije države imaju manji standard prema ovom pokazatelju, Mađarska i Bugarska. Hrvatska je na 76 posto prosjeka EU prema stvarnoj individualnoj potrošnji, Mađarska na 71 posto, a Bugarska 69 posto. To su tri članice EU čije stanovništvo ima najgori standard.
Stvarna individualna potrošnja je mjerilo koje se odnosi na sve proizvode i usluge koje kućanstva stvarno troše. Točnije, obuhvaća proizvode i usluge koje izravno kupuju kućanstva i usluge koje pruža država (npr. zdravstvene i obrazovne usluge).
Od Hrvatske su razvijenije Slovačka (77 posto), Estonija (78 posto), Grčka (78 posto), Češka (83 posto), Poljska (87 posto) i Slovenija (87 posto), između ostalih. Države s najvećim standardom u EU, mjereno stvarnom individualiziranom potrošnjom (PPP), su Luksemburg (138 posto), Njemačka (118 posto), Austrija (118 posto) i Nizozemska (116 posto).
Čak i Turska ima bolji standard od Hrvatske
Zanimljiva je situacija s državama koje nisu članice EU. Veći standard od svih članica EU izuzev Luksemburga imaju Norveška (127 posto prosjeka EU) i Island (119 posto prosjeka EU). Turska je zadnjih desetljeća snažno ekonomski napredovala pa je 2022. zabilježila stvarnu individualnu potrošnju veću od Hrvatske, 77 posto prosjeka EU. To je više od čak četiri članice EU.
Zemlje Zapadnog Balkana prema ovome pokazatelju ispadaju crne rupe ekonomskog razvoja i standarda na europskom kontinentu. Crna Gora sa 63 posto stvarne individualne potrošnje od prosjeka EU je najprosperitetnija, zatim Srbija (53 posto), Sj. Makedonija (50 posto), BiH (41 posto) i Albanija (41 posto).
Zaostatak nabrojanih zemalja za čak i najsiromašnijim državama EU je prevelik da bi ga u skorije vrijeme nadoknadile, posebno s obzirom na to da uglavnom ne pokazuju snažan trend dostizanja standarda prosjeka EU.
Presporo dostizanje EU, druge države su pretekle Hrvatsku
Hrvatska se približava standardu prosjeka EU. 2000. je bila na 51 posto, 2008. 66 posto, a 2022. 76 posto. Klasična konvergencija, fenomen da manje razvijene države mogu ostvarivati veće stope ekonomskog rasta i približavati se prosjeku razvijenih.
Ipak, postoje dva problema s putem Hrvatske prema prosjeku EU. Prvi je taj što su države koje su polazile sa slične ili čak manje razine standarda puno brže napredovale, a drugo je činjenica da se u razdoblju od 2008. do 2015. čak udaljavala od prosjeka standarda EU, sa 66 posto na 63 posto.
Hrvatska se na razinu od 66 posto prosjeka stvarne individualizirane potrošnje EU vratila tek 2018., pa se može govoriti o ekonomski izgubljenom desetljeću Hrvatske.
Sporije dostizanje standarda EU i desetogodišnja stagnacija su doveli do toga da su države koje su na početku ovog tisućljeća imale manji standard do danas postale prosperitetnije.
To su Litva, koja je počela s 45 posto od prosjeka EU, a danas je 94 posto. Estonija je bila na 43, a danas je na 78 posto. Turska s 43 na 77 posto. Posebno snažan rast standarda je imala Rumunjska, koja je nekada zaostajala 21 postotni bod za Hrvatskom, a 2022. je 10 postotnih bodova ispred.
Razočaravajući rezultati Zapadnog Balkana
Od država izvan EU je najsnažniji napredak u standardu imala Turska, napredujući s 43 posto prosjeka standardne individualne potrošnje EU 2000. na 77 posto 2022. Srbija ja napredovala s 32 posto na 53 posto, što je u postotnim bodovima manje i od Hrvatske, a kamoli neke od zaista uspješnih država.
Albanija je s 21 posto prosjeka EU došla na 41 posto, što je također sporo. Sj. Makedonija također nije imala zapanjujući napredak, s 35 posto 2000. na 50 posto 2022.
Posebno razočaranje je BiH, za koju postoje podaci tek od 2005. Te godine je bila na 37 posto prosjeka EU mjereno stvarnom individualnom potrošnjom, a 2022. 41 posto. Tim tempom će toj državi trebati puno više od dvjesto godina da sustigne prosjek EU.
Hrvatska je sama sebi kriva za spori rast standarda
Situacija u kojoj se našla Hrvatska, velikim dijelom vlastitom krivicom, dovela je do toga da je kroz 21. stoljeće relativno zaostajala za sličnim državama. Druge države su se jednostavno brže približavale standardu EU iako je Hrvatska imala bolju početnu poziciju.
Rumunjska, nekada daleko nerazvijenija zemlja, pretekla je po standardu Hrvatsku. Tri baltičke zemlje, Poljska i Turska također.
To ne čudi s obzirom na to da je Hrvatska ekonomski propadala od 2008. do 2015. i izgubila deset godina rasta standarda (na istoj razini 2008. i 2018.). Serija krivih politika koju je obilježilo povećavanje poreza, masovno zaduživanje i održavanje radnih mjesta u javnom sektoru.
Krive ekonomske politike se plaćaju relativnim zaostajanjem i dugogodišnjim iseljavanjem. Zbog strukture gospodarstva, u kojem turizam čini otprilike petinu, standard u Hrvatskoj primarno ovisi o tome hoće li Nijemci, Austrijanci i Talijani moći ljetovati određene godine. A to nije situacija na kojoj se bilo koja država obogatila.