Grabar-Kitarović i njezine albanske i makedonske kolege Besnik Mustafaj i Ilinka Mitreva te podtajnik za političke poslove u State Departmentu Nicholas Burns su pozitivno ocijenili napredak koji su tri zemlje ostvarile u provedbi kriterija za članstvo u NATO-u.
Burns je novinarima nakon sastanka rekao da su tri države ostvarile "dobar napredak" u provedbi uvjeta za uključenje u NATO, ali i da trebaju nastaviti reforme i kako SAD očekuju njihovo još snažnije angažiranje u okviru misija NATO-a, posebice istaknuvši potrebu NATO-a za vojnicima u Afganistanu i časnicima za obuku iračkih snaga u Bagdadu.
Tri zemlje očekuju biti pozvane u NATO najkasnije 2008., a signale za poziv očekuju već na summitu NATO-a u studenom ove godine.
Burns je, međutim, kazao kako NATO još nije odlučio kada će pozvati nove zemlje u članstvo niti koje će to biti.
Istaknuo je kako su daljnje obaveze triju država na putu k NATO-u jačanje demokracije, političkih prava i borbe protiv korupcije te obvezivanje na odgovarajuću potrošnju za obranu.
Očekuje se da članice NATO-a troše na obranu 2 posto bruto domaćeg proizvoda. Hrvatska trenutno troši na obranu oko 1,7 posto BDP tako da bi članstvom u NATO-u trebala povećati izdatke za obranu.
Grabar-Kitarović je, međutim, rekla da se zemljama ostavlja određeno vrijeme da se prilagode zahtjevima NATO-a. "To nije nešto što se može postići preko noći", kazala je ona novinarima.
Hrvatska predsjeda Američko-jadranskom poveljom u prvom polugodištu 2006. i namjerava pojačati njezin rad usmjeren na pripremanje i ubrzavanje uključenja tri zemlje u NATO.
U travnju planira jadransko-baltičko-atlantski sastanak na Brijunima na kojem bi tri zemlje Povelje, tri baltičke zemlje Litva, Latvija i Estonija te SAD razgovarali o pomoći Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji u ispunjavanju kriterija za NATO, prije svega obračuna za obranu i reforme oružanih snaga.
Hrvatska Vlada također namjerava pojačati edukaciju hrvatske javnosti o NATO-u kako bi joj približila koliki je za Hrvatsku značaj pristupanja Savezu.
Istraživanja javnoga mišljenja pokazuju da jedna trećina hrvatskih građana podržava članstvo Hrvatske u NATO-u, jedna trećina se protivi, a jedna trećina je neopredijeljena.
Grabar-Kitarović je kazala kako očito postoji veliki prostor za informiranje hrvatske javnosti o tome da članstvo u NATO-u "ne znači vojne baze...nego da to znači veća ulaganja u Hrvatsku, veću stabilnost i sigurnost i veći broj turista".