"ZA Hrvatsku je predsjedanje Vijećem Europske unije bilo kruna njezina europskog puta", rekao je u srijedu saborskim zastupnicima ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman podnoseći izvješće o rezultatima.
Šef diplomacije obratio se zastupnicima nakon što im je premijer Andrej Plenković predstavio financijski paket o proračunu i planu oporavka koji su čelnici Europske unije dogovorili prošli tjedan.
Kruna europskog puta i povijesni trenutak
"Za Hrvatsku je predsjedanje Vijećem Europske unije bilo kruna njezina europskog puta, to je povijesni trenutak od dana priznanja Republike Hrvatske, Domovinskog rata i ostvarivanju svih vanjskopolitičkih ciljeva", rekao je Grlić Radman.
Prvo hrvatsko predsjedanje odvijalo se u vrijeme dvije nepredvidive krize, migracijskog pritiska povećanim brojem ilegalnih prelazaka tursko-grčke granice te pandemije covida-19 kojoj se i "Hrvatska uspješno prilagodila", rekao je.
Kriza je bila i to što je prvi put u doba predsjedanja glavni grad zemlje predsjedateljice (Zagreb) bio pogođen potresom.
Prvi put u povijesti Europske unije održano je "digitalno predsjedanje" pa su sastanci održavani videokonferencijom zbog mjera u suzbijanju širenja koronavirusa.
S obzirom na iznimne okolnosti hrvatskog predsjedanja ostvareni su "odlični rezultati" što potvrđuju pozitivne ocjene kolega partnera. "Ako i nismo bili vidljivi u RH, bili smo vani, osnažili državnost i postigli globalnu vidljivost u svijetu", rekao je.
Hrvatska sudjelovala u repatrijaciji građana i drugih zemalja EU
Hrvatska su postignuća što je sudjelovala u repatrijaciji ne samo svojih građana već i građana drugih članica EU, pa čak i trećih država otkako je izbila pandemija, otkazivani su letovi i zatvarane granice.
Oko 630.000 državljana EU sigurno je vraćeno u svoje domovine tijekom krize, rekao je.
Kao posebno postignuće izdvojio je odluku o otvaranju pregovora između Europske unije s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
"To je naša ostavština", rekao je Grlić Radman.
Zadovoljan je što je Hrvatska uspjela zadržati u fokusu proširenje EU na zemlje jugoistočne Europe.
Zagrebačka deklaracija
Najvažniji politički događaj, virtualni samit EU i zapadnog Balkana, završio je usvajanjem Zagrebačke deklaracije kojom je potvrđena europska perspektiva za šest zemalja jugoistočne Europe.
U svibnju je održan ekonomski i financijski dijalog zapadnog Balkana i Turske, a u lipnju virtualni samit o Istočnom partnerstvu.
U raspravi koja je slijedila oporbeni zastupnici upozoravali su da će 22 milijarde eura namijenjenih Hrvatskoj u idućih sedam godina ovisiti o njezinoj sposobnosti da taj novac i povuče izradom nacionalnih planova i ispunjavanjem relevantnih kriterija.
Jedino je sigurno da će do 2027. Hrvatska uplatiti u EU četiri milijarde eura, isticali su oporbeni zastupnici u raspravi koja još traje u trenutku pisanja izvješća.
Dio zastupnika zamjerio je "gromoglasnu šutnju" Hrvatske na kršenje europskih propisa u srednjoeuropskim i istočnim članicama EU, a zamjerali su i što je u izvješću izostao osvrt na migracije i na raspad šengenskog sustava zbog migracija i pandemije.