SAMOPROGLAŠENI predsjednik Venezuele Juan Guaido rekao je da su održani tajni sastanci oporbenih čelnika i predstavnika oružanih snaga jer je vojska "ključna" za svrgavanje s vlasti predsjednika Nicolasa Madura na kojega treba nastaviti pritisak da odstupi i u tom smislu zatražio je pomoć Europske unije.
"Održali smo tajne sastanke s članovima vojske i sigurnosnih snaga. Ponudili smo oprost svima koji neće biti krivi za zločine protiv čovječnosti", napisao je Guaido u komentaru za američki dnevnik The New York Times od četvrtka, piše agencija dpa.
"Povlačenje vojne podrške Maduru presudno je"
"Povlačenje vojne podrške Maduru presudno je u omogućavanju promjena u vladi, a većina se slaže da je trenutno stanje u Venezueli neodrživo", dodao je Guaido.
Samoproglašeni predsjednik Guaido zatražio je i pomoć Europske unije da izvrši pritisak na Madura.
"Rekao sam mu, koja je tvoja poruka meni i drugim ministrima vanjskih poslova?", rekao je ministar vanjskih poslova Velike Britanije, Jeremy Hunt, kako prenosi agencija Reuters.
"Rekao je dvije stvari: nastavite vršiti pritisak na Madura koji je napravio toliko štete, i zapamtite da je ovo zbog humanitarne katastrofe koja se trenutno događa", dodao je Hunt.
Juana Guaida, samoproglašenog predsjednika, podržavaju Sjedinjene Države, Kanada, većina latinoameričkih država i Europska unija, a aktualnog predsjednika Madura podržavaju Rusija, Kina, Turska, Iran, Kuba, Bolivija te Meksiko.
Molio za pomoć i glavnog tajnika UN-a
Guaido se pismeno za pomoć obratio i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Antoniu Guterresu. Zatražio je žurnu pomoć za zemlju suočenu s humanitarnom krizom
Glavni tajnik UN-a onemogućen je u slanju pomoći Venezueli bez pristanka predsjednika Nicolasa Madura ili dozvole Vijeća sigurnosti UN-a jer 193. mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a drži vlada predsjednika Madura.
"UN je spreman pojačati aktivnosti u Venezueli u područjima humanitarne pomoći i razvoja", napisao je Guterres Guaidu u pismu 29. siječnja pa dodao "No, zato nam treba suglasnost i suradnja s vladom", dodao je Guterres.
Odgovor pokazuje da je kampanja za međunarodnim priznanjem Guaida nad Madurom, predvođena Sjedinjenim Državama, dovela Ujedinjene narode i i druge međunarodne organizacije u nezavidnu situaciju podijeljenosti.
Maduro je prisegnuo na drugi mandat 10. siječnja nakon izbora koji su smatrani u zemlji i u svijetu namještenima, a oporbeni vođa Guaido, ujedno predsjednik Nacionalne skupštine u kojoj oporba ima većinu, proglasio se predsjednikom 23. siječnja. Guaido je dobio potporu SAD-a i većine zapadnih i latinoameričkih zemalja, ali Madura podržavaju Rusija, Iran, Turska.
Guterres je naveo da u odnosima sa zemljama članicama UN-a poštuje "odluke međuvladinih tijela, osobito Opće skupštine i Vijeća sigurnosti."
Kako oduzeti Madurovoj vlasti mjesto u UN-u
Opća skupština dopušta svakoj UN-ovoj članici jedan glas, no među pet stalnih članica Vijeća sigurnosti zaduženih za očuvanje međunarodnog mira, su i Rusija te Kina.
Madurova vlada ne priznaje humanitarnu krizu u zemlji i za ekonomske probleme s kojima je Venezuela suočena krivi nametnute joj sankcije. Venezuela se bori s glađu, bolestima koje se mogu spriječiti i hiperinflacijom koja se prognozira na 10 milijuna posto u 2019.
Najbrži način da država ili države oduzmu Madurovoj vladi mjesto u UN-u jest da se Općoj skupštini UN-a podnese nacrt rezolucije na glasovanje. No, diplomati navode da takav potez trenutno neće dobiti podršku većine.
"Vjerujemo da će biti donesene primjerene rezolucije kada za to dođe vrijeme i sigurno ćemo ih podržati. To neće biti sada, podnijet će ih druge nacije koje su duboko zabrinute za venezuelski narod", rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo u subotu u UN-u.
Međunarodni kreditori
Užarena rasprava na sjednici Vijeća sigurnosti u subotu otkrila je duboke podjele u pogledima na venezuelsku krizu. Tako je ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja rekao da je za Moskvu Madurova vlada legitimna.
Do sad je Guaido imenovao svoje izaslanike u Washington i Organizaciju Američkih Država, što je regionalni blok. Ako odluči imenovati i svog izaslanika u UN-u koji bi zamijenio Madurova taj bi zahtjev bio poslan Guterresu i na razmatranje deveteročlanom odboru, u kojemu su SAD, Rusija i Kina.
Slične neizvjesnosti vladaju i kad je riječ o Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci. Najveći latinskoamerički kreditor, Međuamerička banka za razvoj (IADB) mogla bi biti prva financijska institucija koja će pitanje legitimne venezuelske vlasti staviti na odlučivanje pred upravni odbor, možda već idući tjedan, otkrili su neki dužnosnici.
Međutim, ako svjetski kreditori i priznaju Guaidoa to neće automatski odmrznuti financiranje, rekli su dužnosnici, jer Venezuela prema IADB-u ima dospjela, a nepomidmerna plaćanja od 212 milijuna dolara.
"Nije jasno što će UN učiniti, a još je manje jasno što će učiniti IMF", rekao je James Boughton iz Centra za međunarodno inovativno upravljanje.