CIJENE stambenih objekata u Hrvatskoj u 2022. godini u prosjeku su bile više za 14.8 posto u odnosu na godinu ranije, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pritom su cijene novih stambenih objekata porasle u prosjeku za 17.5 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata bile više za 14.5 posto, pokazuje ažurirano izvješće DZS-a.
Cijene stambenih objekata u prošloj godini u odnosu na 2021. u prosjeku su u Gradu Zagrebu skočile za 17.9 posto, na Jadranu za 12.3 posto, dok su na ostalim područjima bile više za 15.3 posto. U posljednjem lanjskom kvartalu cijene na godišnjoj razini više su za 17.3 posto.
U četvrtom lanjskom tromjesečju cijene stambenih objekata u Hrvatskoj su pak porasle za 4.7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na godišnjoj razini, to jest prema četvrtom kvartalu 2021., skočile za 17.3 posto, pokazuju podaci DZS-a. Pritom, novi stambeni objekti su u prosjeku poskupjeli za 3.1 posto u odnosu na prethodni kvartal, a za 16.5 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. Cijene postojećih stambenih objekata su pak bile više za pet posto na kvartalnoj, a 17.4 posto na godišnjoj razini.
Cijene stambenih objekata u četvrtom tromjesečju 2022. u odnosu na treći kvartal iste godine u prosjeku su za Zagreb bile više za 6.4 posto, za Jadran za 3.3 posto, a za ostala područja za 4.7 posto. I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata najviše porasle u Zagrebu, u prosjeku za 22.5 posto.
Na Jadranu je rast iznosio 12.9 posto, dok su na ostalim područjima cijene stambenih objekata u četvrtom lanjskom kvartalu u odnosu na isti kvartal 2021. prosječno bile više za 17.5 posto, podaci su DZS-a.
Guverner HNB-a Boris Vujčić komentirao je golemi rast cijena nekretnina.
"To je potencijalni problem, u smislu da smo imali dosta “pjene” na tom tržištu, a neki su govorili i o balonima, ali ja ne bih to rekao.
Mislim da postoji dosta fundamentalnih razloga zašto smo u Hrvatskoj vidjeli tako snažan rast cijena nekretnina. Na početku su glavni uzrok bile niske kamate na kredite, s druge niske depozitne stope, koje su učinile da je dio ljudi počeo povlačiti štednju iz banaka i ulagati u nekretnine da bi ostvarili neki povrat.
Sada se situacija promijenila i u Hrvatskoj smo, za razliku od drugih zemalja, imali učinak prelaska na euro gdje je dio novca prije konverzije otišao i u sektor nekretnina, što je isto potaklo rast cijena nekretnina", rekao je Vujčić, prenosi Novi list.
"U ovom trenutku imamo i efekt ulaska u Schengen i u eurozonu koji tržište nekretnina u Hrvatskoj čini atraktivnijim nego prije.
I sada imamo dva faktora: rast kamatnih stopa koji djeluje da cijene padaju ili stabiliziraju se, ali imamo i efekt eurozone i Schengena koji dalje podržava cijene nekretnina. To vjerojatno znači da tržište postaje više fragmentirano, jer je recimo primorski dio za strane kupce sigurno atraktivniji nego unutrašnjost Hrvatske.
Ali vidjeli smo i da je broj transakcija već počeo padati. Ono što obično vidimo na tržištu nekretnina je da prvo pada broj transakcija, a nakon toga padaju cijene. Drugim riječima, ljudi još uvijek traže nerealne cijene, ne mogu prodati i onda slijedi pad cijena nekretnina. Na najvećem dijelu tržišta eurozone već vidimo pad cijena nekretnina", opisao je Vujčić.