KORONAVIRUS

Hoće li Europa imati dovoljno hrane?

Foto: Kristina Stedul Fabac/Damir Spehar/Davor Javorovic/PIXSELL/EPA

NA POČETKU epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, ali i ostatku Europe, jedna od prvih stvari koju su ljudi masovno učinili je kupovanje zaliha hrane. Riječ je o očekivanoj i logičnoj reakciji s obzirom na neizvjesnost situacije, iako je u takvom ponašanju postojala i doza panike. 

>> "Sebični idioti": Gomilali su hranu zbog koronavirusa, ovo su posljedice

>> Psiholozi objasnili zašto ljudi zbog koronavirusa masovno kupuju WC papir

Svi se sjećamo fotografija praznih polica u supermarketima prije nekoliko tjedana koje su opet popunjene. Hoće li tako i ostati?

Pandemija koronavirusa je normalno stanje stvari okrenula naglavce, dovela je do zatvaranja niza gospodarskih sektora i prekida linija snabdijevanja, pa pitanje o tome hoće li Europa dugoročno imati hrane u slučaju višemjesečnog nastavka trenutnih mjera borbe protiv širenja koronavirusa uopće nije neočekivano. Dapače, to je pitanje koje se mora postaviti.

Politico: Europa neće gladovati

Portal Politico tako piše da “Europa neće gladovati zbog koronavirusa, ali epidemija otežava dolazak namirnica na police trgovina”. 

Bart Vandewaetere, potpredsjednik Nestlea za odnose s vladama, kaže za Politico da njihovi proizvodi stižu zasad do skladišta, ali s odgodom zbog mjera koja su uvele europske vlade. David Coleman iz Mars Inc., zadužen za odnose s javnošću ove velike europske prehrambene kompanije, ističe da je sve što se sada radi “krizno upravljanje” koje će se nastaviti koliko treba, ali smatra da Europljani “neće ostati bez hrane”.

UN: Nestašice hrane moguće već u travnju i svibnju

UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu predviđa da slijede “povremene nestašice određenih proizvoda”, naročito povrća, ali dodaje da se u ovoj situaciji ipak ne očekuje poskupljenje hrane. No upozoravaju da bi značajnije nestašice hrane mogle biti osjetne već krajem travnja i u svibnju.

Njemačka javna televizija ARD nudi malo manje optimističnu sliku u svojem jučerašnjem prilogu o nedostatku sezonskih radnika u poljoprivredi, bez kojih neće biti moguće obaviti mnoge nadolazeće žetve i berbe. Nedostaju, naravno, radnici iz istočne Europe koji su se zbog epidemije ili vratili u svoje matične države ili iz njih sada ne mogu ući u Njemačku zbog ograničenja kretanja, pa njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner razmišlja kako uvesti izuzetke od zabrane za njih. Funkcioniranje njemačke poljoprivrede ovisi o najmanje 300 tisuća sezonskih radnika kojih sada - nema.

Njemačkoj nedostaju istočnoeuropski sezonski radnici u poljoprivredi

“Ne možemo seljake ostaviti na cjedilu”, rekla je Klöckner koja poljoprivredu opisuje kao “sistemski važnu djelatnost”. 

Razmišlja se i o tome da se nezaposlene i tražitelje azila uključi u predstojeće berbe, no stručnjaci upozoravaju da to neće riješiti problem jer je riječ o neiskusnim radnicima u poljoprivrednom sektoru koji ne bi bili u stanju odjednom obaviti sve potrebne poslove. Pitanje je i žele li sezonski radnici iz istočnoeuropskih zemalja u ovoj situaciji doći u Njemačku.

>> U Njemačkoj nestašica toalet-papira. Kradu ga čak i na grobljima

>> Zbog koronavirusa prijeti nestašica lijekova

Zaključak ARD-a je da bi “izbor povrća mogao postati sužen”, ali to i dalje ne znači da nikakvog povrća neće biti.

Njemački list Süddeutsche Zeitung (SZ) upozorava da je zbog epidemije koronavirusa ove godine u Kini sjetva značajno zakasnila u nekim dijelovima države te da se u Kini očekuje slaba žetva, a ista situacija bi se mogla ponoviti i u Njemačkoj i u Europi. 

Kina i Vijetnam zabranili izvoz riže

Kina je inače najveći proizvođač prehrambenih proizvoda na svijetu, a istraživanje kineskog Sveučilišta Qufu Normal je pokazalo da više od 60 posto kineskih seljaka očekuje slabu žetvu ove godine jer zbog pandemije nisu imali radnika za sjetvu. Ono što nije posijano ne može se kasnije ubrati, lakonski konstatira SZ. List podsjeća da su Kina i Vijetnam zabranili izvoz riže iz svojih zemalja.

Profesor ekonomije Cheng Guiqian sa Sveučilišta Tongji u Šangaju predviđa da “ako epidemija ne bude učinkovito kontrolirana, slijedi ozbiljna nestašica hrane u cijelom svijetu”, a naročito u zemljama trećeg svijeta. Naročito će biti ugrožene zemlje bez vlastite poljoprivredne proizvodnje, kao i zemlje koje prehrambene proizvode inače uvoze iz samo par država.

>> Cijene hrane u svijetu naglo pale u ožujku

U mnogim europskim državama je trenutno pala cijena hrane i to zato što odjednom nema potražnje za prehrambenim proizvodima iz ugostiteljskog, hotelijerskog i turističkog sektora. No predviđa se da bi cijene mogle skočiti za nekoliko mjeseci, kada će se osjetiti nestašice nekih prehrambenih proizvoda.

Problem transporta i opskrbnih lanaca

Proizvodnja hrane je samo jedan aspekt problema, drugi su lanci opskrbe i transporta. Tu je bilo i problema unutar Europske unije u trenutku kada su članice počele zatvarati granice ili uvoditi stroge restrikcije na njima, što je izazvalo gužve na granicama, negdje i kolone vozila duge više od 80 kilometara. Tu je Europska komisija brzo reagirala i prije desetak dana objavila smjernice za tzv. Zelene trake prometa koje trebaju biti rezervirane za transport hrane.

Na početku je bilo problema u implementaciji - Politico navodi Rumunjsku i Hrvatsku koje su u jednom trenutku sve talijanske vozače kamiona s hranom stavile u karantenu - ali je stvar u međuvremenu koliko-toliko profunkcionirala. Europska komisija sada radi na planu B ako se transportna situacija opet zakomplicira.

A što je s Hrvatskom u svemu tome?

Svih potrepština ima u dovoljnim količinama, i to za više mjeseci pa građani ne trebaju stvarati pretjerane zalihe, istaknuto je nakon sastanka ministra financija Zdravka Marića te predstavnika trgovaca i prehrambene industrije koji se održao sredinom ožujka.

>> Marić: Hrane ima za nekoliko mjeseci, ne treba stvarati zalihe

"Što se tiče zaliha i mogućnosti proizvođača, distributera i maloprodajnih lanaca, govorimo o razdoblju od više mjeseci", izjavio je Marić nakon sastanka u Ministarstvu financija vezanom za situaciju oko krize uzrokovane koronavirusom.

Predsjednik uprave Podravke: Raspolažemo višemjesečnim zalihama

Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar rekao je da Podravka raspolaže višemjesečnim zalihama gotove robe, sirovine i ambalaže, s obzirom na to da su se pripremali za sezonu, također apeliravši da se ne stvaraju nepotrebne velike zalihe u kućanstvima. 

"Mi ćemo kontinuitet proizvodnje osigurati u sljedećim danima i mjesecima, a hrvatska prehrambena industrija, Podravka i Belupo sigurno mogu opskrbiti Hrvatsku da ne ostane ni bez hrane ni lijekova", kaže Pucar koji smatra da se situacija s koronavirusom može iskoristiti da se vidi na koji način Hrvatska može biti samodostatna u svim industrijama.

U svakom slučaju, čini se da se Europa sljedećih nekoliko mjeseci ne treba brinuti o nestašici hrane. Što će biti nakon toga? Nitko ne zna.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Pročitajte više