U SPLITU je jučer održan mimohod u spomen na Franu Tentu, mladića koji je 1948. godine preminuo u zatvoru u Lepoglavi. Sudionici su se okupili na Prokurativama, odakle su krenuli Marmontovom i Plinarskom ulicom prema Marjanu, piše Dalmatinski portal.

Sudionici povorke nosili su marame na licima, baklje u rukama, a nadlakticama su imali trake u bojama hrvatske trobojnice. Na čelu kolone nalazili su se Tentini portret i vijenci, a tijekom mimohoda vijorile su se hrvatske zastave s prvim bijelim poljem. Okupljeni su uzvikivali "Frane Tente - s nama je" i "Smrt, smrt, komunizmu smrt", a pjevali su i pjesmu "Marjane". 

Indexu je potvrđeno da je mimohod bio uredno prijavljen te da tijekom njega nije bilo povika ili ponašanja koje bi predstavljalo kršenje zakona. Što se tiče nošenja marama, maskiranje lica zakonom je zabranjeno samo na sportskim borilištima. Neslužbeno nam je rečeno da su se sudionici maskirali kako ih se ne bi prepoznalo u medijima.

Bartulica: Hrvatska ima budućnost dok ima ovakvu mladost

Povorku je prokomentirao i europarlamentarni zastupnik Stephen Nikola Bartulica (DOMiNO). 

"Danas sam primio brojne fotografije i videozapise s mimohoda za Franu Tentu u Splitu. Svečano, dostojanstveno i hrvatski, tako su mladi odali počast Frani Tenti, žrtvi komunističkog režima i simbolu ugašene hrvatske mladosti.

Posebno me raduje što mladi ne zaboravljaju Franu i brojne druge žrtve komunizma. Njihova žrtva ne smije pasti u zaborav, a istina o našoj prošlosti mora se prenositi novim naraštajima. Hrvatska ima budućnost dok ima ovakvu mladost; mladost koja pamti, poštuje i čuva svoje korijene", napisao je Bartulica na Facebooku. 

Prije početka mimohoda dijeljeni papiri s uputama

Prije početka mimohoda na splitskim Prokurativama sudionicima, ali i prolaznicima koji su se ondje zatekli, dijeljeni su papiri s uputama za sudjelovanje u povorci. Osim pravila ponašanja, sadržavali su i popis povika koje je trebalo uzvikivati tijekom mimohoda prema Marjanu, navodi Dalmacija danas. 

Na popisu su bili povici "Frane Tente - s nama je", "Mučenik Frane Tente - s nama je" i "Smrt, smrt, komunizmu smrt". Uz svaki od njih stajala je uputa da se ponovi tri puta. Na papirima su se nalazili i stihovi pjesme "Marjane, Marjane" te povik "Živjela Hrvatska". Ipak, riječ je o unaprijed sastavljenim uputama, što ne znači da su svi navedeni povici doista odjekivali tijekom povorke.

Još 2019. pokrenuta inicijativa za dizanje spomenika

Na poleđini papira bilo je navedeno 12 pravila ponašanja za sudionike mimohoda. Organizatori su zahtijevali dostojanstveno ponašanje, bez provociranja, vrijeđanja građana i govora mržnje. Sudionicima je bilo zabranjeno konzumirati alkohol i druga opojna sredstva, a tijekom povorke trebali su se suzdržati od pušenja, jedenja i korištenja mobitela ako bi time ometali njezin tijek.

Jedno od pravila odnosilo se i na komunikaciju s novinarima. Sudionicima nije bilo dopušteno samostalno davati izjave medijima, nego je za to bila ovlaštena isključivo osoba koju odredi organizator.

Organizatori su propisali i da se zastave, transparenti te drugi simboli mogu isticati samo uz njihovo prethodno odobrenje. Istodobno su izričito zabranili stranačka obilježja, zabranjene simbole i oznake stranih ideologija.

U Splitu je još 2019. godine pokrenuta inicijativa za podizanje spomenika Frani Tenti. Zagovornici te inicijative ističu da je Tente osuđen zbog skidanja jugoslavenske zastave na Marjanu u noći na 10. travnja 1947. godine.

Tente na zidu gimnazije naslikao Pavelićev lik i veliko "U"

Međutim, prema presudi Okružnog suda Srednje Dalmacije, skidanje jugoslavenske zastave nije bilo među djelima za koja je Tente osuđen. Tente je prvi put uhićen u srpnju 1946. godine, nakon što je na zidu splitske gimnazije, povodom imendana ustaškog poglavnika Ante Pavelića, naslikao njegov lik i veliko slovo "U".

U zatvoru je proveo nekoliko tjedana, a tijekom tog razdoblja više je puta saslušavan. Nakon puštanja na slobodu ostao je pod nadzorom UDBA-e. Krajem iste godine preko Ivice Bavčevića povezao se s organizacijom Hrvatskoga oslobodilačkog pokreta (HOP) u Splitu. Članovi te organizacije 10. travnja 1947. godine na Marjanu su skinuli jugoslavensku zastavu i umjesto nje podigli hrvatsku.

Jugoslavensku zastavu skinuo je tada 22-godišnji Frane Bettini. Prema sudskoj presudi, za sudjelovanje u toj akciji, osim njega, osuđeni su Ivica Bavčević, Nikola Pensate i Jelka Betica, koji su sudjelovali u dogovoru o postavljanju zastave.

Dobio tri godine zatvora s prisilnim radom

Uhićeni su i drugi pripadnici skupine, među kojima je bio Frane Tente. On je osuđen na tri godine zatvora s prisilnim radom, ali ne zbog samog skidanja jugoslavenske zastave. Sud mu je na teret stavio tri druga djela.

Prvo se odnosilo na ožujak 1946. godine, kada je, prema presudi, sastavljao i umnožavao parole i letke kojima se pozivalo na nasilno rušenje tadašnjeg državnog uređenja. Drugo djelo bilo je oslikavanje Pavelićeva lika i slova "U" na zidu u dvorištu splitske gimnazije, što je sud ocijenio propagandom usmjerenom protiv tadašnje vlasti.

Treća točka optužbe odnosila se na Tentino povezivanje s HOP-om krajem 1946. godine. Prema sudskim utvrđenjima, preko Ivice Bavčevića uključio se u djelovanje organizacije te preuzeo zadatak vrbovanja novih članova.

Nakon izricanja presude Tente je upućen na izdržavanje kazne u Kazneno-popravni dom Lepoglava. Ondje je preminuo 8. studenoga 1948. godine, u dobi od samo 20 godina.