Hrvati i Bošnjaci ne postoje u RS kao civilne žrtve rata

Dopredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske iz reda Hrvata Pejo Krnjić potvrdio je u petak za Hinu kako je pokrenut postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa nakon što je u parlamentu prihvaćeno pet zakona, među kojima zakon o zaštiti civilnih žrtava rata po kojem Hrvati i Bošnjaci kao takve žrtve ne postoje.

"Riječ je o zakonima koji na djelu onemogućavaju ustavom proklamiranu ravnopravnost i konstitutivnost naroda, što je posebno izraženo u zakonima o zaštiti civilnih žrtava rata i o sveučilištu", pojašnjava Krnjić.

Prema Zakonu o civilnim žrtvama rata, koji je "usvojen" glasovima srpskih zastupnika u parlamentu RS početkom kolovoza, Bošnjaci i Hrvati, kao civilne žrtve rata na području RS, praktično ne postoje.

Prema ranijem zakonu, civilnim žrtvama - a to su, u ogromnom broju, zapravo zatočenici koncentracijskih logora u RS, bio je ostavljen rok do konca 1999. da vlastima RS podnesu pismene dokaze o svojem stradanju.

Oni su, budući da je prostor RS etnički očišćen a nesrbi raseljeni, oni su praktično bili onemogućeni pribaviti potrebnu dokumentaciju u zakonskom roku, za razliku od Srba-civilnih žrtava rata, najčešće bombardiranja, koji su takve potvrde pribavljali u rekordnom roku.

U skupinu 'zakonski diskriminiranih' također spadaju i nesrbi kojima je uništen dom i nanesen invaliditet u odmazdama izvan područja ratnih sukoba.

"Zaštitu vitalnog nacionalnog interesa zahtijevamo iz principijelnih razloga, jer je nedopustivo da se najvećim stradalnicima ratnog sukoba na ovim prostorima ne omogući dobivanje statusa 'civilne žrtve'. Prema sadašnjem stanju, ispada da su najveći stradalnici ratnog sukoba u RS Srbi", kaže dopredsjednik Krnjić.

Što se tiče problema Zakona o sveučilištima, u Republici Srpskoj sve državne i javne ustanove imaju obvezu izdavati dokumente na pismu po izboru stranke, ćirilici ili latinici, dok prema Zakonu o sveučilištima nadležna školska ustanova odlučuje na kojem će pismu biti otisnute diplome.

"Bošnjaci i Hrvati se protive takvoj restrikciji i zahtijevaju da se i u ovom slučaju poštuju zahtjevi osobe kojoj se izdaje diploma" ili određeni dokument, kaže Krnjić.

(Hina) xspod ymaš