Foto: 123rf/Wikipedia
U radu objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences tim je predstavio suvremene tehnike kojima je preciznije utvrdio starost fosila, kao i svoje zaključke koji na značajan način mijenjaju priču o hrvatskim neandertalcima.
Nije bilo prilike za seks
Ostaci pronađeni u špilji Vindija kraj sela Donja Voća u Hrvatskom zagorju (slika dolje) ranije su datirani dva puta. Prvo utvrđivanje starosti, obavljeno prije četiri desetljeća, pokazalo je da su nalazi stari između 28.000 i 29.000 godina. Kasnije analize pomaknule su neandertalce dalje u prošlost, negdje između 32.000 i 34.000 godina.
Oba ova razdoblja koincidiraju s dolaskom homo sapiensa u istočni dio Europe, pa su stručnjaci vjerovali da su se vindijski neandertalci križali s njima.
Brojne analize gena ljudi koji danas žive, a vuku podrijetlo iz Europe i Azije utvrdile su da u njima ima nekoliko posto gena neandertalaca. To potvrđuje da su se naši preci križali s neandertalcima, ali i s drugim populacijama praljudi, poput denisovaca koji su živjeli u Sibiru.
Međutim, novo datiranje, koje je pokazalo da su ostaci iz Vindije stari oko 40.000 godina, mijenja ovu priču. U to vrijeme suvremeni ljudi najvjerojatnije još nisu stigli u središnju Europu, što znači da do njihovog miješanja nije moglo doći; barem ne ondje i u ono vrijeme.
U timu pod vodstvom Svante Pääboa rade i neki naši stručnjaci poput Ivora Karavanića, Petre Korlević, Mateje Hajdinjak i Siniše Radovića.
U svojem istraživanju raznih slojeva, od G1 do G3, tim je koristio metodu zooarheologije pomoću spektrometrije masa, kojom je otkrio neke dodatne ostatke hominina. Na taj način otkrivena je jedna kost za koju je na temelju analize mitohondrija potvrđeno da je neandertalska. Njezino datiranje pokazalo je da je stara 46.200 godina plus-minus 1.500 godina.
Kosti su izmiješali medvjedi
U studiji su istraženi i drugi ostaci iz špilje, uključujući i kosti životinja. Pokazalo se da su fosili miješane starosti u rasponu od više tisuća godina. Kosti životinja uglavnom su pripadale medvjedima. Ova je činjenica tim navela na zaključak da su medvjedi vjerojatno izmiješali starije fosile s novijima.
U svojoj studiji autori su zaključili da se neandertalci iz Vindije najvjerojatnije nisu križali sa suvremenim ljudima, budući da ovi potonji u to vrijeme još nisu došli u naše krajeve. To pak znači da vindijski neandertalci nisu bili posljednja crta obrane neandertalaca u tom dijelu Europe.
Izumiranje neandertalaca je enigma
Krapinski neandertalci još su desecima tisuća godina stariji od vindijskih. Pretpostavlja se da su neandertalci u Europi izumrli negdje prije 39.000 do 41.000 godina, dok su se neke manje skupine mogle zadržati još nekoliko tisuća godina, primjerice u pećinama na jugu Španjolske nedaleko od Gibraltara. Razlozi njihova nestanka još uvijek nisu potpuno razjašnjeni. Neki znanstvenici misle kako je moguće da ih je istisnuo homo sapiens, drugi da je to mogla biti vulkanska erupcija vulkana Campi Flegrei kraj Napulja prije 39.000 godina, treći da njihovi mozgovi možda nisu bili najbolje prilagođeni za složenije društvene interakcije koje su postale važne u težim klimatskim uvjetima, itd.