Godinu ranije hrvatski su građani podnijeli 186 tužbi, a sud je donio 6 presuda, dok je 2000. bilo 156 tužbi i pet presuda.
Višestruko povećanje broja tužbi, po mišljenju zastupnice hrvatske Vlade pred sudom u Strasbourgu Lidija Lukina Karajković, uslijedilo je u proljeće prošle godine nakon što je Europski sud za ljudska prava prihvatio nekoliko tužbi hrvatskih građana zbog suđenja u nerazumnom roku, nedostupnosti suda i nepostojanja učinkovitog pravnog sredstava za zaštitu ugroženog prava.
Priljev tužbi bio je usporen u jesen, nakon što je Europski sud za ljudska prava utvrdio da je promjenom Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Hrvatska u svoj pravni sustav ugradila učinkovito pravno sredstvo za sprječavanje dugotrajnosti postupka. Zbog toga je nekoliko tužbi iz Hrvatske već odbijeno.
U vladinu Uredu za odnose s Europskim sudom za ljudska prava za sada još nemaju podataka je li i u ovoj godini nastavljen trend porasta tužbi hrvatskih građana.
Lukina Karajković smatra da će za eventualni porast ili pad broja tužbi ključne biti odluke Europskog suda o tužbama podnesenim protiv odluka Ustavnog suda koji je odbio velik broj ustavnih tužbi podnesenih zbog nerazumnog roka.
Potvrdi li Europski sud praksu Ustavnog suda ojačalo bi se ranije stajalište o učinkovitom pravnom sredstvu i tada broj tužbi vjerojatno neće rasti, no u suprotnom bi se mogao povećati broj tužbi, procjenjuje Lukina Karajković.
Hrvatski Ustavni sud lani je zaprimio 453 tužbe zbog predugog trajanja sudskog postupka. Riješio ih je 145, sedam je prihvatio, a u četiri slučaja odredio je i novčanu naknadu od 4500 do 8000 kuna.
Ove je godine pristiglo već 69 ustavnih tužbi zbog nerazumnog roka. Riješeno ih je 10, od kojih je sedam odbačeno ili odbijeno, a tri su prihvaćene uz naknadu od 2500 do 10.000 tisuća kuna. Neriješeno ih je gotovo četiri stotine.
Na sud u Strasbourgu najviše je tužbi, više od 4000, lani pristiglo iz Poljske i Rusije, oko 3000 iz Turske, a slijede Francuska i Ukrajina s više do 2500. Od 1000 do 2000 tužbi došlo je iz Rumunjske, Njemačke, Velike Britanije i Italije. Španjolska je deseta sa 797 tužbi, a Hrvatska 11. sa 757.
Prema broju presuda, prva je Italija sa 132, slijede Turska (102) i Francuska (66), a Hrvatska i Finska s osam presuda dijele 16. mjesto.
Samo iz Andore nije bilo niti jedne tužbe, a deset država prošlo je bez i jedne presude. Među njima su Makedonija i Slovenija, čiji su građani podnijeli 86, odnosno 256 tužbi, ali ni jedna nije prihvaćena.