HRVATSKA je na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2022. među 63 države zauzela 43. mjesto, što je rast za 12 mjesta, izvijestili su iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) prenoseći podatke Svjetskog centra za konkurentnost (WCC) po kojima su prve tri zemlje na ljestvici Danska, SAD i Švedska.
Tu svjetsku ljestvicu, nazivanu još i "globalnim digitalnim poretkom", WCC je objavio u Švicarskoj, uz zaključak da vlade i privatni sektor moraju ulagati na svim područjima - u talent, obuku i obrazovanje, znanstvenu koncentraciju te istraživanje i razvoj - kako bi zaštitili svoju digitalnu infrastrukturu od kibernetičkih napada i pružili konkurentne usluge e-uprave.
Komentirajući bolju ovogodišnju poziciju Hrvatske na toj listi, v.d. predsjednika NVK-a Ivan Mišetić istaknuo je da je rast za 12 mjesta najveći koji je Hrvatska do sada postigla.
"Ostvaren je rast na sva tri područja - znanja, tehnologije i spremnosti za budućnost"
"Ostvaren je rast na sva tri područja - znanja, tehnologije i spremnosti za budućnost, a ljestvica ukazuje i na ono što još treba raditi, poput transfera znanja ili sposobnosti privlačenja stranih stručnjaka, u čemu je Hrvatska na 59. mjestu", ocijenio je Mišetić.
Izdvaja i područja u kojima Hrvatska pokazuje "izvrsne rezultate", poput omjer broja studenata i profesora, u čemu je na 7. mjestu, i ulaganja u telekomunikacije, gdje je na 5. mjestu, što smatra priznanjem dosadašnjem radu, ali i obvezom da se nastavi s naporima koji će dovesti do još višeg mjesta na toj ljestvici, konkurentske prednosti hrvatskom gospodarstvu i boljitku društva.
Godišnje rangiranje obuhvatilo je 63 globalna gospodarstva, kvantificirajući kapacitete za usvajanje i istraživanje novih digitalnih tehnologija i kako ih se koristi za transformaciju vladinih praksi, poslovnih modela i društva.
To su učinili uz 54 kriterija, koji su "mješavina" vanjskih čvrstih podataka i ispitivanja mišljenja rukovoditelja, i to u tri velike skupine - spremnosti za budućnost, znanje i tehnologija, sa skupom podfaktora za svaki.
Direktor WCC-a Arturo Bris poručio je da ljestvica digitalne konkurentnosti opisuje važnost nacionalnih čimbenika u objašnjenju digitalne transformacije poduzeća i usvajanje digitalnih praksi od strane građana. "Digitalno uspješne države proizlaze iz kombinacije digitalnog talenta, digitalne regulative, upravljanja podacima, stavova o digitalizaciji i dostupnosti kapitala", opisao je Bris.
Rusija i Ukrajina nisu obuhvaćene
Prema podacima i ljestvici WCC-a, prva Danska ostaje među vodećim svjetskim gospodarstvima u digitalnom talentu te osposobljavanju i obrazovanju, no mišljenja rukovoditelja bila su lošija nego lani o imigracijskim zakonima koji otežavaju konkurentnost privatnog sektora u toj zemlji.
SAD je na drugom mjestu, iako, kako navode iz WCC-a, bilježi padove na svim razinama, a najveći u tehnološkom faktoru te im se poručuje da imaju mnogo prostora za napredak u smislu znanja za otkrivanje, razumijevanje i izgradnju novih tehnologija.
Švedska je zadržala 3. mjestu, dok se za jedno mjesto, na 4. "popeo" Singapur, a Švicarska sa 6. na 5. mjesto, te joj istraživači prognoziraju da je na putu da postane potpuno razvijena digitalna nacija, sa zadovoljavajućom digitalnom infrastrukturom i regulativom, upravljanjem podacima i digitalnim stavovima, ali mora uvesti program digitalnog identiteta u zemlji.
Iz WCC-a dodaju i da Rusija i Ukrajina zbog ograničene pouzdanosti prikupljenih podataka nisu bile uključene u izdanje te ljestvice za 2022., dok je novouključeno gospodarstvo Bahrein.