HRVATSKA je jedna od najuspješnijih zemalja EU prema dostizanju ekonomskog rasta u postpandemijskom razdoblju. Dakako, to ne znači da je u samo nekoliko godina postala ekonomski uspješna kao bogate države EU poput Njemačke, Nizozemske i sl., ali je smanjila zaostatak za njima.
To pokazuju i najnoviji podaci o kretanju BDP-a, prema kojima je Hrvatska zapravo rekorder EU. Razumljivo je da stanovništvo Hrvatske ne može lako prihvatiti tu činjenicu jer Hrvatska već desetljećima zaostaje za sličnim državama po brzini ekonomskog razvoja, ali situacija se bar nakratko promijenila.
Pitanje je, naravno, može li se iskoristiti novonastala situacija i održati relativno snažan ekonomski rast na duže razdoblje, primjerice cijelo desetljeće, što bi Hrvatsku dovelo skoro do prosjeka EU. Točnije, je li dosadašnja kratkoročna epizoda snažnog ekonomskog rasta održiva na dugi rok?
Hrvatska rekorder EU u ekonomskom rastu
Prema najnovijim podacima europske statističke agencije Eurostat, Hrvatska je rekorder EU po rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u razdoblju od listopada, studenog i prosinca (4. kvartal) 2022. do listopada, studenog i prosinca 2023.
Rast je BDP-a iznosio 4.3 posto, više od svih članica EU osim Malte, koja je ostvarila isti rast. Uz Hrvatsku i Maltu, povoljna ekonomska situacija zabilježena je u Danskoj (rast 3.1 posto), Sloveniji (2.6 posto), Portugalu (2.2 posto) i Španjolskoj (2 posto).
Zadovoljavajući rast BDP-a (1-2 posto) su zabilježile Poljska, Bugarska, Belgija, Slovačka i Grčka. Snažan pad je zabilježen u Irskoj (-9.1 posto) te Estoniji, Finskoj i Austriji (pad više od 1 posto). Ostale zemlje su stagnirale.
Od ostalih država, za Hrvatsku je najviše zabrinjavajući pad BDP-a Austrije i blagi pad u Njemačkoj (-0.2 posto) jer je ekonomija Hrvatske jako tijesno vezana za njihove ekonomije. Na te dvije države otpada preko 16 posto hrvatskog izvoza, iz njih dolazi skoro četvrtina stranih investicija i trećina svih stranih turista.
Izvoz pada, rast se temelji na potrošnji
Iako je sam ekonomski rast važan, za dugoročnu održivost su bitni i izvori tog rasta. A tu je situacija Hrvatske nešto gora nego što se čini na prvi pogled.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), najveći doprinos rastu BDP-a je dala potrošnja kućanstava, a zatim bruto investicije u fiksni kapital. Potrošnja države je bila neutralna, a negativni utjecaj na rast BDP-a je imao izvoz proizvoda.
U principu to znači da rast ekonomije u Hrvatskoj najviše "gura" osobna potrošnja, dok izvoz i uvoz padaju. A za malu otvorenu ekonomiju kao što je Hrvatska, koja još uvijek relativno (s obzirom na broj stanovnika) malo izvozi (i uvozi), to nije održivo.
Nesumnjivo je da strane investicije u Hrvatsku rastu, poglavito zbog fenomena "nearshoringa" koji je nastao u pandemiji. Nearshoring je proces u kojem kompanije iz bogatih država EU i SAD-a premještaju dio proizvodnje iz dalekih država poput Kine u države koje su geografski bliže da bi skratili nabavne lance i učinili ih izdržljivijima na neplanirane trgovinske šokove, kao one koji su se događali u vrijeme pandemije.
Još uvijek Hrvatska nije dovoljno iskoristila prednosti koje ima u kontekstu nearshoringa, prije svega geografsku blizinu najbogatijim državama na svijetu. Izvoz je 2021. i 2022. snažno rastao, čak se blago poboljšala i pokrivenost uvoza izvozom, ali nedovoljno da bi se moglo govoriti o stabilnom dugoročnom trendu.
Ekonomske slobode u Hrvatskoj najveće u njenoj povijesti
U jednoj stvari je Hrvatska ipak ostvarila značajno poboljšanje zadnjih godina, a to je unaprjeđenje ekonomskih sloboda.
Prema Indeksu ekonomskih sloboda, koji mjeri vladavinu prava (imovinska prava, integritet državne vlasti, djelotvornost pravosuđa), veličinu države (državna potrošnja, porezno opterećenje, fiskalno zdravlje), regulatornu učinkovitost (sloboda poslovanja, sloboda rada, monetarna sloboda) i otvorenost tržišta (sloboda trgovine, sloboda ulaganja, financijska sloboda), Hrvatska je ostvarila znatan napredak.
Hrvatska je ušla u 40 ekonomski najslobodnijih država prema najnovijoj verziji indeksa, za 2024. To se dogodilo prvi put u povijesti.
Desetljećima je Hrvatska zaostajala po pitanju ekonomskih sloboda, najveći problem državna vlasti i pravosuđe
Veće ekonomske slobode na znače da će automatski neka država postati bogata, ali je prilikom usporedbe sličnih država po stupnju razvoja jasno da one s većim ekonomskim slobodama ostvaruju veće stope rasta.
Najbolje su plasirani Singapur, Švicarska, Irska i Tajvan. Najmanje ekonomski slobodne države su Sjeverna Koreja, Kuba, Venezuela, Sudan i Zimbabve.
Tradicionalno je Hrvatska od osamostaljenja zaostajala za sličnim državama po pitanju ekonomskih sloboda. Primjerice, 2006. je Hrvatska imala indeks ekonomskih sloboda od 53.6, daleko manji od Rumunjske, Poljske, Slovenije i Češke.
Zaostajanje po pitanju ekonomskih sloboda se zadržalo svih desetljeća, posebno za Češkom. Tek 2018. Hrvatska počinje sustizati navedene države, a 2024. je prestigla Sloveniju, Poljsku i Rumunjsku. Doduše, to se ne bi dogodilo tako brzo da indeks ekonomskih sloboda tih država nije padao zadnjih godina, ali je uzlazni trend Hrvatske dobra vijest.
Prema indeksu, Hrvatska je najgore rangirana kada su u pitanju "Integritet državne vlasti" (između Ruande i Namibije), "Djelotvornost pravosuđa" i "Investicijska sloboda".
Vlada je učinila ono što joj je MMF predložio da nikako ne učini
Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojim prognozama predviđa da je na razini cijele 2023. BDP Hrvatske rastao 2.7 posto, a 2024. će rasti 2.6 posto. To je bolje nego što se predviđa za EU (1.6 posto rast) i u razini svjetskog prosjeka.
MMF upozorava na rizike za Hrvatsku, koji "uključuju intenziviranje ruskog rata u Ukrajini, ponovni skok cijena roba i inflacije, oštriju globalnu ili regionalnu recesiju i strože financijske uvjete od očekivanih. S druge strane, usvajanje eura i ulazak u schengenski prostor mogli bi pružiti snažniji poticaj turizmu, trgovini i ulaganjima. Rizici za inflaciju su okrenuti prema gore."
U izvješću se izdvaja kako je ekonomija Hrvatske pokazala veliku otpornost na pandemiju i rat u Ukrajini. Jedan prijedlog MMF-a je vlada potpuno ignorirala s dosadašnjim i budućim rastom plaća u javnom sektoru.
"Kratkoročna fiskalna politika treba nadopuniti monetarno stezanje i izbjegavati povećanje ukupne potražnje."
U suštini to znači da država u vrijeme još uvijek visoke inflacije ne bi trebala početi puno trošiti jer bi to moglo održavati visok rast cijena. A Hrvatska će samo na rast plaća u javnom sektoru potrošiti u 2024. 1.64 milijarde eura, uz 1.5 milijardi koje su potrošene za to već prošle godine.
Vlada radi suprotno od preporuke MMF-a i to bi moglo održati visok rast cijena u Hrvatskoj duže nego u drugim državama eurozone.
Nije teško zaključiti što će napraviti trgovci kada 240 tisuća zaposlenih u državnim službama dobije naglo ukupno 1.64 milijarde eura. A to bi moglo ozbiljno ugroziti budući rast BDP-a jer se on korigira za utjecaj rasta cijena, tj. rast BDP-a se umanjuje za inflaciju, odnosno rast cijena.