Foto: Wikipedia
BUGARSKA, članica Europske unije koja je u svijesti velikog broja Hrvata simbol siromaštva, prije nekoliko dana lansirala je svoj prvi satelit. SpaceX Falcon 9 raketa nosač u geostacionarnu je orbitu postavila bugarski telekomunikacijski satelit – BulgariaSat-1.
"Nadam se da ćemo večeras riješiti problem i prijepor. Još odzvanjaju protesti ljevice od prije neki dan, a onda i desnice od prije dva mjeseca i tako iz godine u godinu. Inzistirao sam i mislio da ima razuma da narod odluči na referendumu, ali vidim da nema. Budući da ja imam 6 mandata na čelu grada i da znam čitati znakove u gradu i slušati bilo ljudi u gradu, drznuo sam se nakon 6. mandata predložiti nešto protiv čega nitko normalan ne bi trebao biti, osim onih koji će liječiti svoje frustracije, ali oni me ne zanimaju", počeo je svoj govor Milan Bandić.
"Moj prijedlog će biti da se ovaj trg zove Trg Republike Hrvatske", rekao je Bandić razočaravši mnoge koji su očekivali nešto barem malo maštovitije. Trg Milana Bandića, naprimjer.
Argumenti za i protiv
Ime Josipa Broza Tita dugo vremena dijeli hrvatsku javnost. Za jedne je on ratni pobjednik i jedan od vodećih europskih lidera zaslužnih za pobjedu nad fašizmom. Kao vođa partizanskog pokreta, prvog oružanog ustanka na tlu porobljene Europe u Drugom svjetskom ratu, on je ime hrvatskog naroda, zatrovano postojanjem fašističke NDH, ubacio među ponosne ratne pobjednike. Zločini koji su se dogodili nakon rata, smatraju pobornici Tita, samo su sporadični incidenti za koje su više-manje krivi ustaše koji su pri povlačenju koristili civile kao živi štit. Na kraju krajeva, kazat će vam, ratnih zločina bilo je svugdje. Winston Churchill naredio je bombardiranje Dresdena, gdje je svjesno ubijeno stotine tisuća civila. Franklin D. Roosevelt radio je atomsku bombu koju će njegov nasljednik Harry S. Truman baciti na Japan. I to dva puta, za svaki slučaj.
Protivnici promjene imena najljepšeg zagrebačkog trga često su koristili još jedan argument. Naime, ako se Titovo ime treba ukloniti jer je kršio ljudska prava, zar isto ne bi trebalo učiniti i s trgovima i ulicama koje nose imena hrvatskih kraljeva, knezova i banova. Većina njih je, reći će vam, djelovala u srednjem vijeku, a povijest nas uči da su tada na vlasti bili izrazito brutalni ljudi.
Titovi protivnici, pak, u njemu ne vide nikakvog ratnog pobjednika, već čovjeka koji se borio za Jugoslaviju (a time i protiv Hrvatske) i koji je naredio ubojstvo nekoliko desetaka tisuća (neki će reći stotina tisuća) civila. Takvi ljudi imaju jasan i nedvosmislen odmak prema antifašističkoj borbi i bilo kakvim njenim tekovinama. Primjerice, jedan Zlatko Hasanbegović negira antifašizam kao izvorišnu osnovu zapisanu u Ustavu, a više je puta rekao kako jedinu osnovu za postojanje Hrvatske treba tražiti u Domovinskom ratu.
Svaka od ovih strana ima svoje "zašto i zato", a nitko svih ovih godina nije odstupio niti milimetra.
Gdje ide Hrvatska?
No, jedna druga stvar, uz promjenu imena Titova trga, možda bi mogla ukazati u kojem smjeru ide Hrvatska.
"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori (HAZUD) istaknutom će "ustaši-antifašisti na rodnoj kući u Otočcu podići spomen-obilježje u subotu, 1. srpnja 2017. godine", stoji u pozivu kojeg je dobio Index, a pozvani su i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, Gordan Jandroković te premijer Andrej Plenković.
Dakle, u Hrvatskoj 2017. godine uklonit će se ime pripadniku jednog totalitarnog režima, a u isto vrijeme skupina ekstremista podignut će spomen-ploču pripadniku još goreg i opakijeg totalitarizma.
Redikulozna desničarska udruga HAZUD i njen predsjednik Dragan Hazler organiziraju tako obilježavanje 105. obljetnice rođenja Jure Francetića kojeg predstavljaju kao "hrvatskoga političara i legendarnog vojskovođu iz Drugog svjetskog rata, protiv udružena talijanskog i srpskog fašizma".
Jure Francetić je, da podsjetimo, do smrti 1942. godine bio jedno od viđenijih lica ustaškog pokreta i NDH, izdajničke fašističke tvorevine krive za smrt stotina tisuća ljudi.
Hoćemo li čuti Hasanbegovića i Esih, Plenkovića, Kolindu i ostalu ekipu?
Stoga će posebno zanimljivo biti vidjeti kako će se postaviti hrvatska vlast i političari. Primjerice, jedna Bruna Eish i Zlatko Hasanbegović koji se predstavljaju protivnicima totalitarizama. Hoće li njih dvoje dignuti svoj glas da bi osudili postavljanje spomen-ploče istaknutom djelatniku režima odgovornog za Jasenovac, rasne zakone i brojne druge zločine. Zlatko Hasanbegović je u popodnevnim satima za Index kazao kako je podizanje ovakve spomen ploče čista provokacija, ali ništa više od toga. Možda će sljedećih dana biti rječitiji, barem upola koliko je bio kad je u pitanju Trg maršala Tita.
Ili Andrej Plenković i njegova vlada, posebno onaj dio ostataka HNS-a, kako će oni reagirati? Ili predsjednica Kolinda koja je jučer na Pantovčaku branila proslavu Dana antifašističke borbe, ali nije zaboravila napasti Tita.
U svakom slučaju, Hrvatska je u ljeto 2017., čini se, ostala bez trga posvećenog jednom od antifašističkih vođa zaraćene Europe (o čijim nedjelima i brojnim zločinima se također ne smije šutjeti), a dobit će spomen-ploču notornom Juri Francetiću.
Od toga je jedino tužnija činjenica da se 2017. godine trujemo i raspravljamo o ovakvim temama. Dok druge zemlje grabe naprijed, Hrvatska tone u ideološki glib kojeg je najbolje gledati izdaleka. Primjerice, iz bugarskog satelita.