Hrvatska ostvarila 80% dolazaka iz 2019.: "Turisti žele ostati, ali sve je puno"

Ilustracija: Srecko Niketic/PIXSELL

U HRVATSKOJ je u srpnju 2021. godine ostvareno 3.7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, odnosno 47 posto više dolazaka i 33 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 21.6 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 3.3 milijuna noćenja.

Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew). U usporedbi s rezultatima 2019. godine, u srpnju ove godine ostvareno je 80 posto dolazaka i 81 posto noćenja ostvarenih u srpnju 2019. godine. 

 

 

Diljem čitave obale se traži krevet više. 

"Jedan je mladi par proveo dva dana u Šibeniku u hostelu i želio je produžiti boravak za još dva dana. Ali, ništa, niti im je hostel mogao produžiti smještaj niti smo im mi igdje uspjeli naći mjesta. Sat vremena su pretraživali preko interneta, i u tom su razdoblju našli dva objekta na Airbnbu, ali u momentu kad su kliknuli, pisalo je – zauzeto", rekao je Dino Karađole za Šibenski o stanju sa smještajem u Šibeniku. 

"Jučer sam gledao statistiku i nisam mogao vjerovati svojim očima"

Kaže da je Šibenik trenutno, što se noćenja u srpnju tiče, na oko 70 posto od rekordne 2019. godine. 

"U odnosu na prošlu, 2020. godinu, bolji smo za nekih 60 posto, ali to nam nije neki orijentir, jer svi znamo kakva je bila prošla godina, prva pandemijska. U sedmom mjesecu ove godine imamo 252 tisuće noćenja, prema lanjskih 156 tisuća. U rekordnoj 2019. imali smo 348 tisuća noćenja u srpnju. Najviše su noćenja ostvarili Poljaci – 38 tisuća, Nijemci – 33 tisuće, domaći gosti također su stizali u velikom broju, bilo je i njih 30-ak tisuća, pa oko 14 tisuća noćenja Slovenaca, oko 15 tisuća Austrijanaca. I to je bilo interesantno – do polovice sedmog je prevladao istok Europe, najviše Poljaka, Čeha, Slovaka, a u drugoj polovici srpnja nahrupili su u velikom broju Nijemci, Austrijanci i Slovenci. Na dan 31. srpnja imali smo u Šibeniku 10.500 noćenja, a lani 6.5 tisuća. To je povećanje od 60-ak posto!" kaže Karađole. 

Tonći Lalić iz Turističke zajednice grada Makarske kaže da ne može vjerovati trenutnom stanju. 

"Jučer sam gledao statistiku i nisam mogao vjerovati svojim očima. Uspoređivao sam isto razdoblje iz ove s onim iz 2019. i zaključio da je u Makarskoj danas samo 12 posto manje gostiju nego te berićetne pretpandemijske godine. U Makarskoj imamo 43 posto bolje turističke rezultate nego u istom razdoblju prošle godine!" kaže Lalić za Slobodnu Dalmaciju

Gdje je najviše turista?

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (6.7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (4.7 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (4.7 milijuna). Zatim slijede Zadarska (4.3 milijuna noćenja) Šibensko-kninska (1.9 milijuna) i Dubrovačko-neretvanska županija (1.5 milijuna). Promatrajući rezultate destinacija, najviše je noćenja u srpnju ostvareno u Rovinju (909.000), Viru (856.000) i Poreču (734.000). Gledano prema tržištima, u srpnju najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (4.4 milijuna), Slovenije (3.7 milijuna), Poljske (2.4 milijuna), Češke (2 milijuna) i Austrije (1.9 milijuna). Prema vrsti smještaja, najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu, kampovima i hotelima. 

U prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj ostvareno je 6.3 milijuna dolazaka i 36.9 milijuna noćenja, odnosno čak 51 posto više dolazaka i 39 posto više noćenja nego u prvih sedam mjeseci 2020. godine. Pri tome su u Hrvatskoj najviše noćenja ostvarili gosti iz Njemačke (6.8 milijuna), Slovenije (5.2 milijuna) i Poljske (3.3 milijuna). Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (10.3 milijuna), Primorsko-goranskoj (6.8 milijuna) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (6.6 milijuna), dok su najpopularnije destinacije bile Rovinj s 1.6 milijuna noćenja, Poreč (1.2 milijuna) i Vir (1.1 milijun).

Protekli vikend naplaćeno više cestarina nego rekordne 2019.

Tijekom proteklog vikenda na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta (HAC) zabilježen je promet 926 tisuća vozila te je naplaćena cestarina od 52.9 milijuna kuna, što su porasti za više od 30 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali i blagi porasti u odnosu na rekordnu 2019., priopćili su iz HAC-a. 

 

Tijekom vikenda od 30. srpnja do 1. kolovoza na svim autocestama u nadležnosti HAC-a zabilježen je promet 925.974 vozila te je naplaćena cestarina u iznosu od 52.9 milijuna kuna bez PDV-a, navodi se u priopćenju.

To je, u odnosu na usporedivi vikend prošle godine (kada je zabilježen promet 702.231 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 37.9 milijuna kuna bez PDV-a), porast broja vozila za 32 posto, a iznosa naplaćene cestarine za 39 posto u odnosu na taj vikend prošle godine.

Iz HAC-a iznose i usporedbu s usporedivim vikendom rekordne turističke 2019. godine, kada je autocestama u nadležnosti HAC-a  prometovalo 907.800 vozila, a naplaćena je cestarina u iznosu od 52.8 milijuna kuna bez PDV-a.

Tako je u proteklom vikendu promet vozila u usporedbi s istim vikendom 2019. godine bio veći za dva posto, dok je iznos naplaćene cestarine veći za 0.2 posto. 

"To je prvi vikend u kojem je i bez sezonskih cijena naplaćeno više cestarine nego u usporednom vikendu 2019. godine", ističu iz HAC-a.

Nema sezonske cestarine

Podsjećaju, naime, kako ove, kao ni prošle godine, HAC nije uveo sezonsku cestarinu, odnosno povećanje cestarine za 10 posto. Također se, dodaju, na autocesti Zagreb-Sisak i dalje ne naplaćuje cestarina.

Iz HAC-a u priopćenju iznose i usporedbu podataka samo za srpanj - ukupni je promet bio za 1.5 posto veći u odnosu na srpanj 2019. godine, koja je po svim turističkim parametrima bila rekordna godina, dok je ukupno naplaćena cestarina bila manja za četiri posto, a što se objašnjava i činjenicom da ove godine nema sezonskog povećanja cestarine. 

U odnosu na srpanj 2020. godine promet vozila je u srpnju ove godine veći za 35 posto, a naplaćena cestarina za 37 posto, navode iz HAC-a.

Pročitajte više