HRVATSKE šume su među najočuvanijim u Europi i zato se Hrvatska naziva "otok prirodnih šuma u Europi", rekli su danas hrvatski šumari na okruglom stolu održanom u Zagrebu na temu "Stabilnost šumskog eko sustava i održivi razvoj".
Za požare je rečeno da su postali sociološki problem, jer je njih 70 posto s neotkrivenim počiniteljima, a europski prosjek je tek sedam posto.
U jednom požaru u drugim europskim zemljama maksimalno nestane 10 hektara šume, a u Hrvatskoj 27 do 97 hektara po požaru šuma i poljoprivrednog dobra zaraslog u šumsku makiju. Stručnjaci smatraju da se taj problem mora riješiti edukacijom građana i drugačijom organizacijom. Zauzeli su se za potrebu preventivnog očuvanja hrvatskog šumskog bogatstva.
Zbog promijene klime, sve većih suša preko ljeta i prekograničnog onečišćenja putem zraka, jako je ugrožena jela, pogotovo u Gorskom kotaru gdje je jela najrasprostranjenija, rekli su hrvatski šumari.
Naveli su da je autocesta Zagreb-Split odnijela 16.000 hektara šume, što je "cijena civlizacije".
U Hrvatskoj je oko 40 posto šuma, a 56 posto poljoprivrednih dobara.
Na globalnoj, svjetskoj razini šume su ugrožene zbog demografske eksplozije stanovništva, zbog urbanizacije i industrijalizma. Od 1970. do 1990. u svijetu je uništeno 25 posto prirodnih šuma. Stanje je vrlo kritično u južnoj Americi, Aziji i Africi, čulo se na okruglom stolu, a da bi šume i dalje bile "pluća Zemlje" potrebno je napraviti kvalitetni iskorak u njihovom očuvanju.
Navedeno je da nestankom šuma dolazi do degradacije tla, da je najugroženija Afrika, ali da se i u Americi i Australiji unatoč znanstvenim dostignućima javljaju erozije.
Okrugli stol organizirale su udruge Dupinov san i ODRAZ (Održivi razvoj zajednice), a sudjelovali su stručnjaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, zagrebačkog agronomskog i šumarskog fakulteta, Hrvatskih šuma, Hrvatskog šumarskog društva te predsjednica Zbora novinara za zaštitu okoliša Hrvatskog novinarskog društva Tanja Devčić.