HRVATSKO je gospodarstvo u trećem ovogodišnjem tromjesečju potonulo deset posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju prve procjene državne statistike.
Prema podacima koje je upravo objavio DZS, hrvatski je bruto domaći proizvod u trećem ovogodišnjem kvartalu bio manji za 10 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. To je drugi kvartal zaredom u kojem bilježimo pad BDP-a na godišnjoj razini. Naime, u drugom je tromjesečju pad BDP-a na godišnjoj razini iznosio dosad rekordnih 15.1 posto. To je, prema dostupnim podacima, i najveći pad BDP-a u trećem tromjesečju među članicama EU, no valja voditi računa o tome da sve članice još nisu objavile podatke.
Objavljena stopa pada BDP-a u trećem kvartalu vrlo je slična onoj koju su prognozirali ekonomisti koji su sudjelovali u nedavnoj anketi Hine. Njihova je procjena, naime, bila da je hrvatski BDP u trećem tromjesečju pao 10.4 posto, pri čemu su se njihove prognoze kretale u rasponu od 9.5 do 11 posto.
Hrvatska je u dubokoj recesiji
Sada se i "službeno" može reći da je Hrvatska u dubokoj recesiji u koju ju je gurnula pandemija koronavirusa. Izvlačenju iz recesijskog gliba očito nije pomogla ni kakva-takva turistička sezona koju smo imali.
Gledano po komponentama BDP-a, i u trećem je tromjesečju porasla samo državna potrošnja, i to za, prema procjenama DZS-a, 1.5 posto. To je većim dijelom vjerojatno posljedica nastavka primjene mjera za očuvanje radnih mjesta. Sve ostale komponente bilježe pad na godišnjoj razini pa je tako potrošnja kućanstava u trećem kvartalu pala 7.5 posto, investicije jedan posto, izvoz roba i usluga 32.3 posto, a uvoz roba i usluga 14.1 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Nešto više optimizma bude podaci s usporedbom na kvartalnoj razini. Po njima, kako pokazuju podaci DZS-a, hrvatski je BDP u trećem kvartalu bio 6.9 posto veći nego u drugom tromjesečju, što je posljedica izlaska iz lockdowna i turističke sezone.
Prema podacima koje je nedavno objavio Eurostat, BDP Europske unije u trećem je ovogodišnjem tromjesečju potonuo 4.3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Gledano po članicama za koje su do tada objavljeni podaci, najveći pad gospodarske aktivnosti u tom razdoblju imala je Španjolska, 8.7 posto, za kojom slijedi Rumunjska s padom BDP-a od šest posto.
I druge članice Unije u trećem su kvartalu zabilježile pad BDP-a na godišnjoj razini, pa je tako pad njemačkog BDP-a iznosio 4.2 posto, francuskog 4.3 posto, talijanskog 4.7 posto, a austrijskog 5.3 posto.
U usporedbi s drugim tromjesečjem, koje je obilježio lockdown u najvećem dijelu članica EU, u trećem je tromjesečju ipak došlo do oporavka ekonomske aktivnosti. Tako je BDP EU u trećem tromjesečju u odnosu na drugo tromjesečje, prema podacima eurostatističara, porastao 11.6 posto.
Najveći skok na kvartalnoj razini imala je Francuska, 18.2 posto, dok je njemačko gospodarstvo u trećem kvartalu ostvarilo rast od 8.2 posto, talijansko je poraslo 16.1 posto, austrijsko 11.1 posto, a španjolsko 16.7 posto. Razlog tom rastu gospodarske aktivnosti može se tražiti u izlasku iz proljetnog lockdowna i turističkoj sezoni koja je uslijedila, makar i u skraćenom i krnjem obliku u odnosu na ranije godine.