Na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Miloševiću, Rižkov svjedoči o politici Rusije prema NATO-ovom bombardiranju SRJ u proljeće 1999., što je vezano uz dio optužnice za Kosovo.
Rižkov je tada bio na čelu ruske parlamentarne Komisije za pomoć SRJ i često je posjećivao Beograd.
Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK) nazvao je terorističkom organizacijim, čiji su pripadnici obučavani u logorima u Albaniji, uz sudjelovanje tisuća plaćenika s Bliskog istoka i uz financiranje iz te regije i Europe. Rekao je da su u Rusiji imali podatak o 800 tisuća plaćenika, što je i kod Miloševića izazvalo nevjericu. Ocijenio je da su glavni izvor finaciranja OVK bili prihodi od ilegalne trgovine drogom albanskih narkokartela.
Rižkov je u sudnici iznio oštre ruske osude bombardiranja NATO-a, koje je okrivio i za masovni egzodus Albanaca s Kosova.
"Državna Duma (parlament) odlučno je osudila agresiju NATO-a kao neprihvatljivu i izrazila solidarnost s Jugoslavijom", rekao je. "Bilo smo zaprepašteni objašnjenjima NATO-a i SAD da su projektili i bombe jedino rješenje za humanitarnu krizu", kazao je Rižkov.
Rižkov je predsjednik vlade bivšeg SSSR-a bio je od 1985. do 1990. godine, a nakon toga sve do danas zastupnik gornjeg doma ruskog parlamenta.
"Intervencija i ulazak NATO-a na teritorij Jugoslavije izvršeni su na temelju jednostrane odluke NATO-a bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a", kazao je Rižkov, ocjenivši da se radilo o najtežem ugrožavanju sigurnosti u Europi u više desetljeća.
Svjedok je početkom travnja 1999., 10 dana nakon početka zračnih udara NATO-a, boravio u Jugoslaviji u sastavu izaslanstva Dume.
Opisujući posljedice bombardiranja, rekao je kako "nisu vidjeli da su uništeni vojni ciljevi, već samo civilni ". Rekao je da su u Novom Sadu članovi izaslanstva vidjeli uništene mostove i rafineriju, a u središtu Beograda puno oštećenih zgrada, kao što su zgrada televizije i TV toranj.
Operacije srpskih snaga protiv kosovskih Albanaca 1998/99. opisao je kao legitimne mjere za sprečavanje etničkog sukoba.
Tužitelj Geoffrey Nice uputio je više prigovora zbog sugestivnih pitanja koja postavlja Milošević, upozoravajući da njihovu "ograničenu dokaznu vrijednost".
Predsjedavajući sudac Patrick Robinson izrazio je zabrinutost "obrascem koji se formira u glavnom ispitivanju", upozorivši optuženog da ne smije svjedočiti umjesto svjedoka ili se pozivati na dokumente koje nisu prevedeni i predani sucima i optužbi.
Rižkov je drugi svjedok obrane kojog ispituje Milošević, otkad mu je Žalbeno vijeće 1. studenog vratilo pravo da se brani sam.
U Haagu mu se sudi od veljače 2002. po 66 točaka optužnice za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu.
(Hina) xdh ydj