Clark je optužbi pružio jedan od važnih dokaza odgovornosti optuženog za genocid u BiH, navodeći da mu je tijekom sastanka u Beogradu 17. kolovoza 95. Milošević dao do znanja da je unaprijed znao za maskar u Srebrenici.
Milošević je u protuispitivanju optužio Clarka za "očitu laž" i
utrošio puno vremena dokazujući da on nema ništa sa Srebrenicom.
Tužitelj Geoffrey Nice je u dodatnom ispitivanju potvrdio vjerodostojnost Clarkove izjave, dajući sucima transkript razgovora pokojnog predsjednika Tuđmana i Holbrookea, vođenog 18. kolovoza 95. u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu. Clark je tada bio u Holbrookevoj pregovaračkoj ekipi, kao glavni strateg Združenog stožera oružanih snaga SAD.
Nice je rekao da je Tužiteljstvo taj dokument primilo u sklopu pravne pomoći od Hrvatske 17. srpnja 2002. i pitao Clarka sjeća li se razgovora. "Da, u općim crtama", potvrdio je svjedok.
Holbrooke je tada izvijestio predsjednika Tuđmana o razgovoru koji je vođen s Miloševićem, uključujući i opaske o pokolju u Srebrenici koji se dogodio mjesec dana prije toga.
"Međutim, s obzirom na Srebrenicu i Žepu, rekao nam je, ne znam je li istina ili ne gospodine predsjedniče, no mi vas samo informiramo, rekao nam je kako je pokušao spriječiti da se to dogodi. Rekao je da je to sramota. Sada smo mu kazali da su u Srebrenici počinjeni ratni zločini, složio se. Rekao je znam", kazao je Holbrooke.
Predsjedniku Tuđmanu on je citirao i Miloševićevu ocjenu o Karadžiću, koju je iznio uvjeravajući američke diplomate da o miru u BiH trebaju pregovarati s njim a ne s vodstvom na Palama.
"Čovjek je prokleti prolupali manijak", opisao ga je Milošević.
U daljnjem ispitivanju Milošević je, bez većeg uspjeha, nastojao opovrgnuti i druge, po njega optužujuće, Clarkove izjave, vezane uz njegovo "vodstvo, moć i kontrolu" nad Srbima u BiH, integriranost Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske, te njegovu kontrolu nad generalima vojske i policije koji su 1998. i 99. vodili operacije etničkog čišćenja Kosova.
Poput priznanja za Srebrenicu, iznesenog u privatnom razgovoru, Clark je citirao i još jednu neformalnu Miloševićevu izjavu u kojoj je 1998. rekao da su pobunjeni Albanci na Kosovu "ubojice, silovatelji i kriminalci", koje treba pobiti kao što su pobijeni i albanski kvislinzi "balisti" kod Drenice 1946.
"Moje mišljenje je da je Milošević bio motivirajuća i vodeća snaga u većini ako ne i u svim pitanjima i aktivnostima u bivšoj SFRJ u tom razdoblju, kako u ratu tako i u miru", ocijenio je Clark.
Srategiju Miloševićeva vodstva opisao je kao strategiju korištenja sile, zastrašivanja i prijetnji i potom obraćanja međunarodnoj zajednici i promicanja mira. Ta je kombinacija obilježila njegovu vladavinu kroz cijelo to razdoblje, zaključio je Clark.
Suđenje Miloševiću nastavlja se 13. siječnja, nakon trotjedne stanke u radu ICTY za božićne i novogodišnje blagdane.