Od 12. listopada 2004., kada se Haškom sudu predao general Ljubiša Beara, iz Beograda je u pritvor ICTY-a dobrovoljno stiglo ukupno 13 optuženika, kojima je vlada Srbije zajamčila pravnu i financijsku pomoć kao i pomoć njihovim obiteljima, te jamstva za puštanje na slobodu do početka suđenja.
Prošloga je četvrtka kao prvi među njih 13 privremeno oslobođen general Vladimir Lazarević, koji je u pritvoru proveo manje od mjesec i pol.
Od "znatno poboljšane suradnje" Beograda i Haaga koju je u odluci konstatiralo sudsko vijeće, profitirali su i stari pritvorenici Milan Milutinović, Dragoljub Ojdanić i Nikola Šainović, koji su oslobođeni zajedno s njim nakon niza odbijenih zahtjeva.
Vlada u Beogradu najavila je da će nastaviti s predajama preostalih optuženika a prvi koji bi se trebali naći na putu za Haag su generali Nebojša Pavković i Vlastimir Đorđević optuženi za Kosovo, te Zdravko Tolimir optužen za pokolj u Srebrenici.
ICTY od Beograda traži i izručenje vojnog čelnika bosanskih Srba Ratka Mladića, no vlasti tvrde da on nije na teritoriju SCG.
Za bivšeg političkog vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića vjeruje se da je u RS, a međunarodne snage u BiH uskoro će napuniti 10 godina bezuspješnih pokušaja njegova uhićenja.
Treći najtraženiji haški bjegunac, hrvatski general Ante Gotovina, postao je glavna smetnja u odnosima Hrvatske s ICTY-em i Europskom unijom, što je sredinom ožujka rezultiralo odgodom pristupnih pregovora s Bruxellesom.
Gotovina je bijegu gotovo četiri godine, od podizanja optužnice u lipnju 2001., a nastojanja hrvatskih vlasti da mu uđu u trag za sada nisu dala rezultata.
Uvjeravanja i novi dokazi da se on ne nalazi na teritoriju RH, te da nije dostupan hrvatskim vlastima, nisu utjecali na stajalište haške tužiteljice Carle del Ponte kako je njegov dolazak u Haag preduvjet za zeleno svjetlo za pregovore RH-EU.
Petočlana radna skupina EU za procjenu hrvatske suradnje s ICTY-em sastat će se 26. travnja u Luksemburgu s Del Ponte i s hrvatskim izaslanstvom.
Među ostalih pet haških bjegunaca, po "načelu senioriteta" na prvom je mjestu bivši politički vođa pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji Goran Hadžić, koji je u bijegu od srpnja 2004. kada je protiv njega podignuta optužnica za zločine u Hrvatskoj.
Iako je Tužiteljstvo ICTY-a tada obavijestilo vlasti u Beogradu o adresi na kojoj u Novom Sadu živi Hadžić, on je nestao nekoliko dana prije objave optužnice.
Ostali bjegunci su bivši član Kriznog stožera Autonomne regije Krajina Stojan Župljanin, optužen je za zločine na području Banjaluke, Milan i Sredoje Lukić iz paravojne skupine "Beli orlovi", optuženi za zločine u Višegradu i bivši pripadnik vojne policije VRS Dragan Zelenović optužen za zločine u Foči 1992.