Ihtiostega, četveronožna riba, a ne kopnena životinja

Ihtiostega, neobični četveronožni vodozemac koji se desetljećima smatrao glavnim svjedokom izlaska kralješnjaka iz vode prije 360 milijuna godina, bio je puno prilagođeniji životu u vodi nego što se mislilo, tvrde britanski i američki paleontolozi u časopisu Nature. L

Jennifer Clack iz Zoološkog muzeja na sveučilištu u Cambridgeu i njezini kolege to su zaključili na temelju istraživanja unutarnjeg uha tog primitivnog četveronošca kojega je prvi primjerak otkriven 1932. na istočnom Grenlandu, u geološkom sloju poznatom pod nazivom stari crveni pješčenjak koji potječe iz mlađeg devona.

Ta životinja duga jedva metar, omogućila je pretpostavku o razvoju četveronožnih kopnenih kralješnjaka od riba s mesnatim perajama koje su se na koncu pretvorile u noge. Ihtiostega je već imala četiri prava uda s trima zglobovima (kuk, koljeno, gležanj), pomoću kojih se mogla kretati po čvrstom tlu, a imala je i osobine ribe (zrakasta repna peraja, rep i trbuh prekriveni ljuskama).

Ispitujući pomoću digitalnog tomografa ostatke lubanje ihtiostege pronađene 1998., ekipa Jennifer Clack otkrila je neobične anatomske osobine unutarnjeg uha koje ipak ima sličnosti s uhom današnjih riba.

Znanstvenici su zaključili da su ti četveronošci čuli pod vodom zahvaljujući zračnom mjehuriću smještenom u šupljini, kao u riba. One čuju glasove zahvaljujući vibracijama mjehura ispunjenog plinom koje se prenose do uha preko niza malih kostiju. Dakle, čini se da je ihtiostega bila prilagođena životu u vodi.

Ovim se otkrićem završava poglavlje povijesti četveronožaca koje potvrđuje da su četveronošci činili porodicu koja je bila puno raznorodnija nego što se mislilo. Ihtiostega se ujedno vraća u porodicu iz koje su je, zbog njezina osebujna izgleda, u zadnje vrijeme izbacivali i trpali u mrtvu granu evolucijskog stabla.

(Hina) vrad dgk