NAKON otkrivanja afere oko pljačke INA-e splitski gradonačelnik Ivica Puljak pozvao je birače HDZ-a da ne glasaju za tu stranku.
>>Ina opljačkana za puno više nego što se mislilo, golem iznos na računu oca šefa u Ini
Podsjetimo, u akciji koju su u subotu pokrenuli Uskok i policija na meti istražitelja našli su se direktor u Ini Damir Škugor, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK) Josip Šurjak, njegov poslovni partner Goran Husić s kojim je suvlasnik tvrtke OMS Upravljanje, Škugorov otac Dane te predsjednica Uprave tvrtke Plinara istočne Slavonije Marija Ratkić.
Šteta za Inu prelazi milijardu kuna, protuzakonita zarada Damira Škugora i njegova oca Dane Škugora je gotovo pola milijarde kuna, dok je Goran Husić profitirao za preko 90 milijuna kuna, a Josip Šurjak za 68.9 milijuna kuna.
Škugor i Ratkić su članovi HDZ-a, a Šurjak je Plenkovićev kolega s faksa i u kumskim je odnosima s tajnikom HDZ-a Katičićem.
Puljak: Okrenite im leđa
Podsjetimo što je na svojem Facebooku napisao Puljak:
"Hrvatska nema nikakve šanse dok njom upravlja HDZ. Pozivam birače HDZ-a da im prestanu pružati podršku. Omogućili ste im da kradu milijune, a sada su prešli na milijarde. Okrenite im leđa! Kao što ste to napravili u Splitu, pozivam vas da sutra to napravite u cijeloj Hrvatskoj.
Ima li Hrvatska šanse dok njom upravlja HDZ?
Vi birate: Ili HDZ ili Hrvatska. Siguran sam da će svatko tko voli ovu zemlju birati Hrvatsku", napisao je Puljak na svojem Facebooku.
Tu je postavio ključno pitanje: Ima li Hrvatska šanse dok njom upravlja HDZ? Je li Hrvatska na gubitku ako pobjeđuje politička opcija koja se zove HDZ? Zašto ta politička opcija baš toliko devastira hrvatsko društvo?
Barem dva su ključna aspekta oko kojih je Puljak u pravu. Prvi se tiče opće pljačke, u što spadaju korupcija i klijentelizam, što onda ima utjecaj na svaki dio sustava, od zdravstva do pravosuđa. Drugi se tiče posebnog nacionalizma koji Hrvatska gaji, koji počiva na ratnom dignitetu, kao i uzdizanju državne ideologije iz 1990-ih godina te simbiozi s Crkvom.
Dok je prvi aspekt realan i lako mjerljiv te jasno pokazuje koliko je čvrsta ta omča zvana HDZ i koliku ona štetu stvara, ovaj drugi teže je mjerljiv, ali kroz njega se dobro može osjetiti duhovno ropstvo za koje je zaslužan HDZ, tj. duljina povodca na kojem HDZ drži cijeli jedan kolektiv.
HDZ je lopovska stranka
Za početak, podsjetimo na činjenicu da je HDZ lopovska stranka koja je opljačkala državu. Konkretno, jedina je to politička stranka pravomoćno osuđena zbog pljačke javnog novca. Lanjska odluka Vrhovnog suda konačno je uklonila svaki manevarski prostor za izvrdavanje te činjenice, koja je već godinama poznata.
U listopadu je Vrhovni sud djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media, pa će HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3.5 milijuna kuna kazne i vratiti 14.6 milijuna kuna u proračun.
Zanimljivo je podsjetiti i na tadašnje riječi premijera Andreja Plenkovića.
"Neću prihvatiti etiketu Ive Sanadera i kriminalne organizacije", rekao je komentirajući presudu i dodao da će HDZ platiti novčani iznos kazne, dok su političku cijenu platili još 2011. godine, kada su izgubili na parlamentarnim izborima.
>>HDZ je bez sumnje zločinačka organizacija. Pogledajte koliko su pokrali
Plenković u svojim istupima često naglašava kako je stranka, od kada ju je preuzeo prije pet godina, sasvim drugačija od vremena kada ju je vodio Ivo Sanader, no činjenica je da HDZ i u njegovo doba nastavlja kontinuitet proizvodnje afera i punjenja sudskih klupa vlastitim stranačkim ljudima.
Bezbroj afera
Osim afere Fimi media, značajna je i afera HEP, koja je imala više krakova. Od pogodovanja tvrtki Dioki Roberta Ježića, fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića i 600 milijuna kuna teške afere HEP-TLM pa do fiktivnih ugovora o djelu. Većina sudskih postupaka obustavljena je nakon smrti Ivana Mravka, dugogodišnjeg šefa HEP-a, 2017. godine.
Tu je i afera HAC. Radi se o preplaćenim radovima i nezakonitim ugovorima o prodaji. Krajem 2019. godine bivši HDZ-ov ministar i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta nepravomoćno je oslobođen optužbi da je sa suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850 tisuća eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta, no krivima su proglašena trojica njegovih suoptuženika.
Spice, Medikol, HPB, Sunčani Hvar...
Spomenimo i aferu Spice, tj. malverzacije dionicama Podravke teške oko 400 milijuna kuna. U aferi je glavni optuženi bio HDZ-ov Damir Polančec. Na kraju su Polančec i sedmorica suokrivljenika oslobođeni optužbe, a četvorica su proglašena krivima.
Bilježimo i aferu Medikol, odnosno HDZ-ovo financiranje privatne poliklinike državnim novcem, zatim aferu HŽ, koja se odnosi na pranje novca u Hrvatskim željeznicama, koji je na kraju navodno završavao na računima raznih offshore tvrtki.
U aferi HPB nastala šteta se procjenjuje na 255 milijuna kuna budući da su davani nalozi za odobrenje kredita bez obzira na rizik, kreditnu sposobnost i osiguranja. U aferi Ina-MOL bivši šef HDZ-a Ivo Sanader osuđen je za primanje 10 milijuna eura mita od predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija.
Tu je i afera privatizacije hotela Sunčani Hvar, za koju smo pisali da je provedena u maniri HDZ-ovih privatizacija kakvih smo se nagledali u devedesetima. Kako smo pisali 2009. godine - bila je to "prava drumska pljačka". U središtu afere bio je Damir Polančec.
Od prodaje Plive do bojenja tunela
Poznata je i afera Kamen Ingrad, u kojoj je glavni akter bio Vlado Zec, bivši dužnosnik HDZ-a i HSP-a, čijoj je tvrtki Kamen Ingrad Sanaderova vlada otpisala 30 milijuna kuna duga. Tako je krenulo, da bi tvrtka na kraju propala, a Zec je do sada za razne malverzacije odležao više od četiri godine.
Javnost pamti i aferu Verona. Tajno su se u Veroni 24. i 25. lipnja 2006. godine sastali Ivo Sanader, predsjednik Uprave Plive Željko Čović te Miomir Žužul, a tema razgovora bila je prodaja Plive.
Barr je za većinski paket Plive na kraju platio 2.2 milijarde dolara, a natjecanje Actavisa i Plive navodno je zaustavljeno kampanjom i pritiscima iza kojih je stajao tadašnji vrh vlade te je ostvarena razlika u cijeni dionica od preko 70 milijuna eura. Afera nikada nije istražena do kraja.
Varirali su HDZ-ovci od visoko sofisticiranih afera poput spomenute prodaje Plive pa do onih tipičnih, nazovimo ih - afera vulgaris.
Pamtimo tako i aferu bojenja tunela. Prema optužnici, čelnici HAC-a su omogućili tvrtki Skladgradnja da naplati višestruko veće cijene premazivanja bojom cijevi tunela Sv. Rok i Mala Kapela. Famozno "bojenje tunela" postalo je sinonim za korupciju u Hrvatskoj. Iako su u spektakularnoj akciji 2009. godine uhićeni čelnici ove tvrtke, suđenje u ovom slučaju nije počelo do danas.
Afera Hotmail
Tu su i novije afere. Prije svega Afera Hotmail, u kojoj su šef HDZ-a Andrej Plenković i potpredsjednica vlade Martina Dalić bili na čelu tajne skupine koja je pisala zakon o sanaciji Agrokora.
Podsjetimo, iz dokumentacije, e-mailova, izjava te članaka koje je Index objavio od svibnja do srpnja 2018. godine jasno proizlazi kako Andrej Plenković i Martina Dalić nisu samo namjerno obmanjivali hrvatsku javnost, govoreći neistine o stanju u Agrokoru, nego su i kao premijer i potpredsjednica vlade iskoristili svoje položaje kako bi posebna skupina koju su odabrali mogla zaraditi desetke, ako ne i stotine milijuna kuna na poslovima u Agrokoru.
I to nakon stupanja na snagu Lex Agrokora i ulaska posebnog vladinog povjerenika Ante Ramljaka u središte bivše tvrtke Ivice Todorića.
Svakako treba spomenuti i aferu Vjetroelektrane, u kojoj je uhićena Josipa Rimac. Nekadašnju gradonačelnicu Knina i državnu tajnicu Ministarstva uprave sumnjiči se za kaznena djela trgovanja utjecajem, zloporabe položaja i ovlasti, davanje mita, trgovanje utjecajem te primanje mita.
U pitanju je gradnja vjetroelektrana kod Knina koja se planirala kada je Rimac bila na čelu Knina.
Vrijedi istaknuti aferu Softver, u sklopu koje je Gabrijela Žalac uhićena zbog izrade softvera teškog oko 16.24 milijuna kuna, koji je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dok mu je na čelu bila Gabrijela Žalac dodijelilo tvrtki Ampelos.
Raste broj zaposlenih u javnom sektoru
Toliko što se tiče afera. Dotaknimo se malo zapošljavanja, koje je najveće oruđe HDZ-ove politike kojim od građana ustvari radi poslušnike.
>>Imamo pola milijuna ljudi manje, ali 100.000 više u javnom sektoru
Iako je Hrvatska izgubila 396.360 stanovnika od 2011., a više od pola milijuna od 2001., broj zaposlenih u javnom sektoru oštro je narastao. Zaposlenika u javnom sektoru je sve više i na državnoj i lokalnoj odnosno regionalnoj razini.
Prema zadnjim raspoloživim podacima, iz 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima i 5861 u općinama.
U proteklih 20 godina u općinama se broj zaposlenih povećao više nego dva i pol puta, u županijama je udvostručen broj zaposlenih, dok se u gradovima broj zaposlenih povećao za oko 50 posto.
Poznati slučajevi uhljebljivanja
Jedan od potpredsjednika vladajuće stranke, Branko Bačić, u rujnu prošle godine izjavio je mrtav-hladan da osuđuje politička zapošljavanja. O temi uhljebljivanja Bačić je također poručio: "Mi to osuđujemo."
Index ga je tada podsjetio na nekoliko poznatijih slučajeva političkog uhljebljivanja, poput HDZ-ovog ministra obrane i unutarnjih poslova iz Sanaderove vlade Berislava Rončevića, koji je imenovan članom Uprave državne tvrtke Pleter-usluge. Plaća? 20.386 kuna mjesečno.
>>HDZ kaže da je protiv uhljebljivanja. Sjećaju li se ova tri čovjeka?
Savjetnik Uprave državne tvrtke Odašiljači i veze (OiV) postao je 2017. bivši politički tajnik HDZ-a Tomislav Čuljak, iz ere Tomislava Karamarka, iznimno moćan u Slavoniji, navodno zaslužan za ministarske karijere Gabrijele Žalac i Marija Banožića.
Savjetnik Uprave, ovaj put Hrvatskih šuma (HŠ), postao je i utjecajni HDZ-ovac Nediljko Dujić, nekadašnji dugogodišnji gradonačelnik Skradina. On je 2018. postao savjetnik Uprave Hrvatskih šuma zadužen za EU fondove, razminiranje i požare. Dujić je inače diplomirani specijalist javne uprave.
Uhljebljivanja od direktorskih pozicija do mjesta čistačica
Kako smo tada pisali, to su samo tri primjera političkog uhljebljivanja HDZ-ovaca na razne lukrativne pozicije. Nisu sva zapošljavanja ovog tipa, ovdje se radi o više ili manje poznatim političkim imenima, no izvan tog svijeta političkih moćnika jednako se vrši bezbroj zapošljavanja, kako se to kaže, "preko veze" ili preko HDZ-ove linije.
Jako je velik broj jedinica lokalne samouprave, a svaka od njih ima svoje agencije, ustanove i poduzeća. Ne treba čovjek biti ni involviran u samu situaciju, dovoljno je otići na neku usputnu kavu kako bi došle informacije o nekom zapošljavanju ili namještanju, što doslovno ide od direktorskih pozicija do mjesta čistačica i čistača.
Nije onda čudno da oni koji su zemlju napustili obično kažu da im nije osnovni razlog bio novac, nego nepravda, korupcija, politička samovolja i nepotizam.
Očito živimo u društvu koje je omeđeno tim vrijednostima, a najveća ostavština HDZ-a je valjda ta što je to postalo normalno u svim društvenim strukturama.
Korupcija najviše zahvaća zdravstvo
Te vrijednosti najopasnije su po zdravstvo.
O tome koliko je HDZ odgovoran za stanje u zdravstvu, ništa ne govori bolje od podatka koliko je ravnatelja i njihovih zamjenika u HDZ-u. Do tog broja došao je Domagoj Lončarević, koji je objavio popis na svom Facebooku u travnju.
>>Ovo su HDZ-ovci koji vladaju hrvatskim bolnicama
On je skupio imena 53 ravnatelja i njihovih zamjenika. Radi se o čelnim ljudima KBC-ova, kliničkih i općih bolnica. Došao je do podatka da su 24 aktivna člana HDZ-a, šest ih je blisko HDZ-u (prema onome što se može naći iz javnih izvora - donacije stranci, javna podrška stranci...), jedan je aktivni član HSP AS-a, a jedan član stranke Matije Posavca.
Za 21 ne može se naći neka stranačka veza u javnim izvorima. Ako bismo istraživanje fokusirali samo na ravnatelje, od 28 ravnatelja njih 18 su aktivni članovi HDZ-a, a bliskih HDZ-u je njih troje. Jedan je aktivni član HSP AS-a, a jedan član stranke Matije Posavca. Ukupno je 75 posto ravnatelja u HDZ-u ili oko HDZ-a, naveo je Lončarević.
Stalna sjećanja na rat
Što se tiče društvenog poraza, recimo da ova stranka vječno svježim drži sjećanje na rat. To je pogrešno jer je rat završio prije skoro 30 godina. Uz HDZ bezbrojna ratna obilježavanja se praktički održavaju iz dana u dan, posebno najesen.
Premijer Andrej Plenković posebno se trudi takav narativ održavati postojanim.
"Kao stožerna i državotvorna stranka, koja je predvodila hrvatski narod u najvažnijim trenucima u povijesti, i danas čvrsto stojimo na braniku nacionalnih interesa kao jamci sigurnosti hrvatskih građana suočenih s novim ugrozama.
Njegujemo našu tradiciju, nacionalni identitet, povijest i kulturu, trajno smo posvećeni očuvanju digniteta Domovinskog rata te smo zahvalni hrvatskim braniteljima bez čije hrabrosti i žrtve ne bi bilo slobodne ni samostalne Hrvatske", riječi su koje je Plenković napisao svojim biračima pred prošlogodišnje lokalne izbore.
Ratno obilježavanje se ne tiče samo podsjećanja na događaj. Ono podrazumijeva i crtanje ružnih murala, rehabilitiranje ratnih zločinaca i ustaških popova... Ukratko, to je jedan kotao u kojem se krčka permanentna ratna atmosfera.
Norac bitan gost vlade
U takvom modelu oni koji na ratne melodije ne žele plesati bivaju prokazani manjim Hrvatima, ako ne i četnicima, ali svakako nedovoljnim patriotima. Ukratko, onima koji "našu stvar", zemlju i slobodu nisu željeli, pa za njih nema prostora.
Tada je moguće npr. da mural dobije Mihajlo Hrastov, koji je prije 30 godina mitraljezom ubio 13 razoružanih rezervista Jugoslavenske narodne armije i ranio dvojicu, kao što je moguće i da Mirko Norac, pravomoćno osuđeni ratni zločinac, bude rado viđen gost vlade.
>>Tko je Mirko Norac? Dvaput osuđeni ratni zločinac i ubojica žene
On je bio pozvan na obilježavanje akcije Medački džep, za vrijeme koje je počinio ratne zločine. Tadašnji ministar obrane Damir Krstičević na obilježavanju akcije pozdravio je "generala Mirka Norca", koji je to ponosno gledao iz publike.
Događaj nije organizirala neka udruga ratnih veterana, već vlada RH. Samim time činjenica da tu Norac biva pozvan govori kako je riječ o službenoj politici hrvatske države.
Milanović i Plenković pjevaju pjesmu koja veliča Herceg-Bosnu
Kad je Norac rado viđen gost na manifestacijama vlade, onda nije neobično ni da predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković pjevaju pjesmu Lijepa li si Marka Perkovića Thompsona, omiljenog pjevača hrvatske desnice, kojemu su proteklih godina zabranjeni nastupi diljem Europe.
Plenković i Milanović kao da ne znaju da je u toj pjesmi stih "Herceg-Bosno, srce ponosno". Herceg-Bosna tvorevina je posebno poznata po svojim zločinima, i to onima koji nisu, kako to kaže franjevac Drago Bojić za Tačno.net, počinjeni kao sporadična zlodjela "nekontrolirane rulje" ili "pomahnitalih pojedinaca", nego je to politički i vojno isplanirana i organizirana akcija čišćenja teritorija od nehrvatskog stanovništva.
Natpis ZDS na majici gradonačelnika
Nije HDZ-ovcima stran ni ustaški pozdrav "za dom spremni". Tako je jedan od HDZ-ovih bisera Mato Franković napravio selfie odjeven u maskirnu majicu koja na rukavu ima grb HOS-a. On je selfie objavio na svojem Facebook Storyju uz pjesmu Tomislava Ivčića Tamo gdje sam rođen. Na grbu HOS-a nalazi se ustaški slogan "za dom spremni".
Zanimljiv je i način na koji je sve objasnio.
"Postoje ljudi koji će zauvijek žaliti za relikvijama prošlosti, jedna od njih je Jugoslavija, a među njima su i ustaše te ustaštvo. Nisam pozirao u majici s ustaškim znakovljem već u majici sa znakovljem iz časnog i ponosnog Domovinskog rata.
Rata u kojem smo pobijedili, a brojni koji su izgubili živote za našu slobodu nosili su upravo znakovlje kakvo se nalazili na ovoj majici, na desnom i lijevom rukavu", napisao je uz hashtag "tamo gdje sam rođen vole ljude".
Snažna povezanost s Crkvom
Naposljetku recimo i više o simbiozi HDZ-a s Crkvom. Nije slučajno da su uhićeni INA-in direktor sektora za trgovinu prirodnim plinom Damir Škugor i njegova obitelj imali u crkvi Gospe od Zdravlja u Dubravi kraj Šibenika rezerviranu klupu u prvom redu na misama, a financirali su i obnovu crkve i župnog dvora, piše ŠibenikIN.
Jednostavno, HDZ u Hrvatskoj uvelike funkcionira na pogon Katoličke crkve, koja ima itekakav utjecaj pri određivanju političkih kretanja u zemlji.
HDZ se stoga očajnički ulizuje Crkvi još od velikog pučkog slavlja upriličenog u Zagrebu 1990. godine, nakon konstituiranja Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kad su Franjo Tuđman i tadašnji kardinal Franjo Kuharić položili kruh, zlatne dukate i plastičnog Isuseka u kolijevku.
Tada je navodno simbolično rođena hrvatska država. Ispostavilo se da je ta država tek formalno sekularna, a u praksi Crkva je uvijek naglašena nad samom državom, koja se nikad tome nije ni pokušala oduprijeti, neovisno o tome o kojoj se vladi radilo.
Vlade desnog predznaka znale su da glasačko tijelo identifikacijski dijele s Crkvom, dok SDP-ove vlade očito nisu bile dovoljno kadre i sposobne da stvari oko financiranja Crkve barem u nekoj mjeri razriješe.
Milijarde se isplaćuju Crkvi
A od Crkve se ni premijer Andrej Plenković nikad nije pokušao odvojiti. Tako je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU nastavilo s Programom ulaganja u zajednicu, preko kojeg je pet milijuna kuna isplaćeno vjerskim zajednicama.
>>Trebamo li prestati plaćati milijarde Crkvi?
Vlada je krajem 2017. godine objavila koliko novca i iz kojih izvora odlazi na financiranje vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, pa su tako otkrili da je u tri godine, 2014., 2015. i 2016., iz državnog proračuna Katoličkoj crkvi isplaćeno 1.066 milijardi kuna, dok je ukupno svim vjerskim zajednicama u RH isplaćeno 1.123 milijarde kuna.
No ono što su iz vlade tada zaboravili napomenuti, a otkrio je Index, jest činjenica da vlada financira i plaće vjeroučitelja. Dakle, iz 1.066 milijardi kuna, koliko je Crkva dobila u tri godine, izostavljeno je barem 900 milijuna kuna.