MINISTAR gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović hrvatskoj je javnosti postao poznat po svojoj katastrofalnoj kampanji za gradonačelnika Zagreba, tijekom koje je zbog niza gafova postao predmet opće sprdnje. Unatoč tome što nije ušao u drugi krug, premijer Andrej Plenković je očito bio impresioniran Filipovićem, što je uostalom i više puta javno ponovio, pa ga je nakon toga postavio za ministra u svojoj vladi.
Filipović je i kao ministar pokazao da nije ništa naučio iz gradonačelničke kampanje, zaredavši bahate javne istupe, kojima vjerojatno prikriva unutarnju nesigurnost zbog nedoraslosti za funkciju koju obnaša.
Ministar Filipović blokira građane na Twitteru
Ministar se nije proslavio ni na svom profilu na Twitteru, na kojem se hvali svojim svakodnevnim aktivnostima. No kada je riječ o komunikaciji s građanima, Filipović je - ili oni koji mu vode Twitter - brz na prstu kada treba blokirati one čija mu se pitanja ili poruke ne sviđaju, čak i ako nije riječ o uvredama.
Blokiranje nekoga na Twitteru znači da korisnika, ako vas je blokirao, ne možete kontaktirati ili čitati njegove tvitove.
Filipovića uvrijedila fotografija s Nacionalnog memetičkog sudišta
U jednom slučaju Filipović je blokirao tviterašicu koja mu je na jedan njegov tvit odgovorila memeom s Facebook stranice Nacionalno memetičko sudište, koja objavljuje satirični sadržaj.
"Nisam mu napisala baš ništa. Samo sam mu u komentar na neku njegovu izjavu stavila ovu fotku. Mišljenja sam da je svojim nespretnim izjavama osobno pridonio da se ljudi s njim zezaju", rekla nam je ova tviterašica koja je htjela da je predstavimo kao poreznu obveznicu Sandru P.
"S obzirom na to da je ministar, mora biti spreman na satiru i kritike, bile one opravdane ili ne. Plaćen je novcem poreznih obveznika i oni trebaju i smiju propitivati njegove kompetencije", smatra Sandra P.
"Također sam, odavno, blokirana od strane Andreja Plenkovića. To mi je još fascinantnije jer njegov profil na Twitteru nikad nisam pratila niti išta komentirala", kaže ova tviteršica za Index.
Američki sud 2019. presudio da predsjednik Trump ne smije nikoga blokirati na Twitteru
Filipovićevo blokiranje građana na Twitteru otvara u hrvatskoj javnosti pitanje je li primjereno da se ministar tako ponaša prema građanima koji ga plaćaju.
Drugdje je ta tema već došla na dnevni red. U SAD-u je, naravno, bila povezana s jednim od nekoć najpoznatijih tviteraša na svijetu, bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Tročlano vijeće prizivnog suda u New Yorku jednoglasno je 2019. presudilo da Trump, budući da je njegov profil na Twitteru "javni forum", ne smije blokirati korisnike koji se s njim ne slažu.
Od najranijih dana svoje administracije Trump je Twitter koristio za artikuliranje i kreiranje svoje politike, obrušavao se na svoje kritičare i izražavao svoje mišljenje o gotovo svim temama. Mnogima je njegov profil na Twitteru postao lice njegovog predsjedničkog mandata.
Prvi amandman
"Prvi amandman ne dopušta javnom službeniku koji profil na društvenim mrežama koristi u sve vrste službenih svrha da isključi osobe iz inače otvorenog internetskog dijaloga jer su izrazile stavove s kojima se dužnosnik ne slaže", napisao je sudac Barrington Parker u ime sudskog vijeća.
Sudac Parker je naglasio da se presuda ne odnosi na sve profile društvenih medija kojima upravljaju javni dužnosnici, no zagovornici Prvog amandmana ističu da ta odluka ipak služi kao lekcija političarima koji blokiraju kritičare s "privatnih" profila društvenih medija koji često služe i kao komunikacijske platforme s javnošću.
U međuvremenu je u SAD-u pokrenuto više sudskih procesa zbog političara koji su blokirali građane na Twitteru i većinom su političari gubili.
Njemački državni tajnik blokirao novinara na Twitteru pa popustio
U Njemačkoj je pažnju javnosti prije četiri godine okupirao slučaj SPD-ovog političara Nielsa Annena, tada državnog tajnika u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova, koji je na Twitteru blokirao novinara Benjimina Weinthala, inače dopisnika Jerusalem Posta.
Prema Weinthalovim riječima, smatrao je da je isključenje iz informativnog kanala državnog tajnika na društvenim mrežama "nezakonito zadiranje u slobodu tiska, slobodu informiranja i slobodu izražavanja".
Činjenicu da je došlo do blokiranja novinar Weinthal pripisuje članku koji je objavio u Jerusalem Postu. U njemu je kritizirao Annenovo sudjelovanje u proslavi četrdesete godišnjice Islamske revolucije u Iranu, koja se održala u iranskom veleposlanstvu u Berlinu. Ubrzo nakon toga otkrio je da ga je Annen blokirao na Twitteru.
Weinthalov odvjetnik poslao je prigovor državnom tajniku, nakon čega je Annen odblokirao Weinthala. No za Süddeutsche Zeitung je Annen kratko izjavio da ne vidi "pravnu osnovu" u traženju da novinara odblokira.
Što kaže Znanstvena služba Bundestaga?
S druge strane, stručno mišljenje Znanstvene službe Bundestaga iz 2018. godine blokiranje korisnika od vlasti opisuje kao "zadiranje u temeljna prava".
Konkretno se radilo o tome da je policija blokirala korisnika, no prema riječima pravnika, isto se odnosi i na političare. Znanstvena služba Bundestaga blokadu vidi kao ograničavanje temeljnih prava: slobode mišljenja, slobode informiranja, prava na ravnopravno sudjelovanje te, u slučaju predstavnika medija, slobode tiska.
Blokiranje korisnika nije dopušteno samo zato što se izražava "nepopularno mišljenje". U slučaju kaznenih djela poput uvreda ili prijetnji, međutim, blokiranje je u redu, smatra Znanstvena služba Bundestaga u svojem stručnom mišljenju iz 2018.
U svakom slučaju, njemački političari koji koriste Twitter nisu baš brzi na prstu kada treba blokirati korisnike koji im na živce idu iz kojih god razloga. Hrvatski političari bi se trebali voditi tim primjerom.
Marko Rakar: To područje kod nas pokriva Zakon o pravu na pristup informacijama
Informatički stručnjak Marko Rakar ističe da su profili koje političari koriste na društvenim mrežama po prirodi javni.
"Sukladno zakonu o pravu na pristup informacijama dužnost svakog javnog tijela (pa analogno i čelnika, uključivo po meni i sve one koji su izabrani na političku funkciju i plaćeni novcem poreznih obveznika) je svima pružiti informaciju pod jednakim uvjetima", smatra Rakar.
"To otprilike znači da ako ministar koristi svoj korisnički račun na npr. Twitteru da promovira svoje aktivnosti, tada ta informacija mora biti svima dostupna na jednaki način i ne vidim da je dopušteno blokirati pojedine korisnike", pojašnjava Rakar.
Ministar ne bi trebao blokirati, građani ne bi trebali prijetiti i vrijeđati
"U obranu (ministra), vrijedi reći i da su političari putem interneta izvrnuti vrlo grubim i često neprimjerenim kritikama i vrijeđanju, pa je zato "zov" blokiranja pojedinih korisnika vrlo jak i ponekad se čini opravdanim, no svejedno smatram da to ne bi smjela biti dopuštena praksa i da se ne bi smjeli blokirati korisnici", napominje.
Rakar, dakle, smatra da političari u pravilu ne bi smjeli blokirati korisnike.
"Pozicija na koju su izabrani ili imenovani donosi sa sobom dodatnu pozornost javnosti i dodatnu razinu kritike te da su na to unaprijed pristali. Ali također smatram da bi građani koji ulaze u dijalog s političarima morali pripaziti da više koriste argumente, a daleko manje vrijeđanje i ad hominem napade", upozorava ovaj informatički stručnjak.