IVO SANADER, bivši hrvatski premijer, kao i Mate Granić bivši ministar vanjskih poslova, usko su surađivali s austrijskom Hypo bankom, a u posljednje vrijeme pojavilo se sve više indicija kako su Granić i Sanader bili glavni posrednici u poslovanju Hypo banke u Hrvatskoj što je uostalom predmet zanimanja istražitelja u Austriji. Istraga bi tek trebala otkriti jesu li bivši hrvatski dužnosnici uzimali novac za posredovanje, no neupitno je da se i Sanader i Granić pojavljuju u prvom poslu Hypo banke u Hrvatskoj sredinom devedesetih, a njihova imena spominju se i u recentnim događajima i transakcijama te banke. No, krenimo redom.
Prvi posao kojeg je Hypo banka imala u Hrvatskoj bio je kredit hrvatskoj Vladi od 22 milijuna tadašnjih njemačkih maraka za gradnju i kupnju oko 20-tak veleposlanstava Hrvatske većinom u Europi. Zanimljivo je, kako smo otkrili, da je jedna od glavnih stavki tog ugovora, odnosno kredita, bila obveza hrvatske države da lobira za Hypo banku u našoj zemlji odnosno da štiti interese te banke, a glavni vinovnici s hrvatske strane bili su tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić te tada još mladi političar u usponu Ivo Sanader koji je u to vrijeme bio desna ruka ministra Granića.
Sanaderu i Graniću kuće radili punci!?
Prvi posao te banke u Hrvatskoj predmet je istrage austrijskih vlasti, a navodno je do sada nepotvrđena informacija kako su sredstva tog kredita iz 1995. godine u iznosu od 139 milijuna i 300 tisuća austrijskih šilinga prebačena još 3. veljače 1995. godine na poseban tajni račun kod Hypo banke u Klagenfurt kojima se navodno nezakonito raspolagalo te da je završio u rukama privatnih osoba dvije godine kasnije.
S obzirom na datum početka suradnje vrha HDZ-a i Hypo banke i više je nego zanimljivo kako je Granić započeo gradnju velebne vile na zagrebačkom predjelu Remete upravo u vrijeme kada je odigrao prvi ugovor Hypo banke i Vlade RH. Tada je govorio javnosti da iza investicije većim dijelom stoji njegov punac. Tada se u ni jednoj verziji nije spominjala Hypo banka kao ni taj ugovor.
Isto tako, u gotovo isto vrijeme i Ivo Sanader počinje rekonstrukciju svoje velebne rezidencije također u Zagrebu, a slučajnost ili ne on je tada spominjao kako je to napravio uz financijsku pomoć supruge i punca koji je tada još bio radnik u splitskom škveru. Je li Sanaderu pomogla Hypo banka, vjerojatno je pitanje na koje će odgovor dati austrijski istražitelji kao i konačan odgovor je li Sanader uzimao proviziju za poslove Hypo Banke u Hrvatskoj. No, vratimo se u 1995. godinu i ulozi Granića.
Lobiranje za veleposlanstva
Kada smo Granića upitali za detalje ugovora iz 1995. godine, naglasio je kako je to bio veliki uspjeh Hrvatske. Tadašnji ministar vanjskih poslova kaže kako se taj kredit mora gledati u kontekstu vremena jer to bila velika pomoć Hrvatskoj iz Austrije i to kao direktno zalaganje tadašnjeg austrijskog ministra Aloisa Mocka.
"Bio je to izuzetno povoljan kredit u vremenu kada ratna Hrvatska nije lako dolazila do zajmova. Sjećam se i da je kamata bila vrlo niska za ono vrijeme i to manje od 10 posto te da je jedna velika banka dolazila u našu zemlju. Bio je to tada nagovještaj boljih vremena", kaže Granić za Index. Na direktan upit na koji se način hrvatska Vlada obvezala da će lobirati za Hypo banku i da će štititi interese banke, Granić koji se sjeća mnogih detalja tog ugovora za lobiranje se ne može sjetiti.
Granić ne zna da zna da je potpisao ugovor
"Prošlo je 15 godina od toga. Nisam siguran. Ne znam", kaže Granić za Index dodajući kako je istina da je kredit bio osiguran za razvoj hrvatske diplomacije, no nije siguran nalazi li se njegov potpis na ugovoru (?!). Kako smo ispitali, njegov potpis zaista se nalazi na ugovoru uz onaj Wolfganga Kulterera i Joerga Schustera s datumom 10. siječnja 1995. godine. Napravljen je i drugi ugovor par mjeseci kasnije koji je dodatak prvom, a na njemu su potpisi Granića i Kulterera. No, kako smo rekli, Granić se toga danas ne sjeća.
Isto tako kada smo ga upitali je li upravo Sanader bio zadužen za komunikaciju između središta Banke u Austriji prema Zagrebu te je li upravo Sanader bio glavna karika u poslovima Hypo banke u Hrvatskoj, Granić je opet bio neodređen.
"Sanader je tada bio moj zamjenik i vjerujem da je bio upućen u mnoge stvari, no detalje ne znam", kaže Granić.
Sanader je tada širio mrežu
Prema informacijama Indexa Sanader je od 1995. godine počeo usku suradnju s tom bankom, kao i vrlo prisne susrete s prvim čovjekom Koruške, pokojnim Jörgeom Haiderom, a širio je i svoju osobnu mrežu poznanstava u Njemačkoj. U razgovoru sa zaposlenicima u Ministarstvu vanjskih poslova koji su radili sredinom devedesetih doznajemo kako je Sanader bio tada vrlo ambiciozan te je vrlo brzo širio vlastitu mrežu ljudi i financijskih ustanova s kojima je surađivao MVPEI, a s mnogima od njih održavao je neposredan kontakt.
Granića smo upitali je li imao poslove s Hypo bankom od 1995. godine do 2000. godine te je li neke od tih poslova dogovarao sam Sanader, bivši ministar tvrdi kako on nema te podatke.
"Nismo bili, koliko mi je poznato, u tom razdoblju u poslovnima odnosima. Osobno nisam bio uključen", rekao je Granić uporno izbjegavajući razjasniti tadašnju ulogu Sanadera, no tvrdi da je u slučaju kredita iz 1995. godine sve bilo čisto te da nema ništa sumnjivo.
Provizija na Kutli 800 tisuća njemačkih maraka!?
Ovom prigodom valja se podsjetiti i na priču kako je Sanader godinu dana kasnije kada je radio u Uredu predsjednika Franje Tuđmana navodno dobivao proviziju za sređivanje kredita kod Hypo banke, što opet pruža neoboriv dokaz u Sanaderovu umiješanost. Dokumente je svojedobno objavio novinar Globusa Gordan Malić, a dio je pokazan u emisiji HTV-a Otvoreno. Riječ je o gotovinskom kreditu Miroslavu Kutli odnosno njegovoj tvrtki Diona od četiri milijuna maraka koji je dobiven od Hypo banke, za što je Sanaderu isplaćeno 800 tisuća maraka provizije. Sudeći samo prema tom ugovoru ispada kako je Sanader zaista bio glavni čovjek te banke za Hrvatsku te da je vrlo unosno zarađivao na posredničkim poslovima.
Sanaderovi poslovi s Hypo bankom nastavljaju se i nakon 2000. godine, odnosno nakon što je postao prvi čovjek HDZ-a te kasnije premijer Hrvatske. Priča s gotovo istim vinovnicima iz 1995. godine nastavlja se točno deset godina kasnije, a u poslovima s Hypo bankom pojavljuju se opet Sanader, ali i sam Granić.
Isti ljudi, iste banke, samo deset godina kasnije
Krenimo od Granića. Austrijske istražitelje posebno zanimaju sumnjivi poslovi austrijske Hypo banke i to u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je banka platila 762.000 eura "honorara za savjetovanje pri nejasnim posredničkim aktivnostima na području bivše Jugoslavije" i to neimenovanom ministru vanjskih poslova. Priču je objavio prije dva dana Večernji list, a Granić je priznao da je njegova tvrtka zaista dobila za konzultantske i lobističke poslove koji su bili "vrlo pristojno plaćeni, ali ne onako dobro kao što tvrde austrijski revizori i mediji".
"Pošteno smo i dobro radili i te za taj posao i bili dobro plaćeni. Moja tvrtka, a riječ je o Magri, bavi se konzultantskim poslovima i lobiranjem i među vodećim smo u regiji. Imali smo konzultantski ugovor od 2006. do 2008. godine s Hypo Zagreb, a 2007. i 2008. godine s tvrtkom Hypo International. No, ne u tim iznosima koji se spominju u medijima", kaže Granić tvrdeći kako je sve čisto. O detaljima konzultantskim poslova koji su "dobro plaćeni", Granić ne priča.
Sanaderovo lobiranje i posjet Stoibera
Austrijski dnevnik Standard tvrdi naime da “postoji sumnja da je riječ o fiktivnim računima u korist bivšeg hrvatskog ministra vanjskih poslova te jednog klijenta Hypa”. Granić takva pisanja naziva podmetanjima. Austrijska istraga intenzivirala se posljednjih dana jer je podneseno pedeset istražnih zahtjeva. Među onima koji se istražuju navodi se i neimenovani bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, a nesumnjivo je kako se istraga sve više bliži Sanaderu.
Sanader se pak spominje u istoj godini, ali po drugim poslovima ili možda istim što je sada još uvijek nejasno.
Naime, Sanaderovo ime spominje se kada je Edmund Stoiber, nekadašnji premijera njemačke Savezne republike Bavarske iskoristio svoj politički utjecaj kada je posao "zapeo" u Hrvatskoj, baš kada je Željko Rohatinski guverner Hrvatske narodne banke stavio veto na prodaju hrvatskog dijela Hypo grupe.
Izgubili 3,7 milijarde eura
Stoiber je, što je evidentirano, u Hrvatskoj boravio tijekom ljeta 2007. godine, u službenom posjetu Ivi Sanaderu, a navodno su neslužbeno govorili o spornoj prodaji Hypo Alpe Adria grupe (HGAA) bavarskoj državnoj banci Bayerische Landesbank (BLB). Dio austrijskih i njemačkih medija doveli su u vezu s transakcijom Sanadera, a tada su navodili tvrdnje guvernera Rohatinskog da je Sanader osobno vršio pritisak na njega za taj slučaj.
Podsjetimo, kako se već pisalo, da je prema nekim procjenama Bayerische Landsbank, banka u 94-postotnom vlasništvu njemačke Savezne republike Bavarske, na račun lošeg poslovanja te svih do danas nerazjašnjenih događaja vezanih uz HGAA ukupno izgubila oko 3,7 milijardi eura. Istraga je i dalje u tijeku.