Izbori u Sachsen-Anhaltu mogli bi biti povijesni za njemačku krajnju desnicu. Alternativa za Njemačku (AfD) je prema anketama na pragu osvajanja vlasti u toj saveznoj pokrajini, a čovjek koji bi u tom slučaju mogao postati prvi AfD-ov premijer neke pokrajinske vlade zove se Ulrich Siegmund.
Izbori 6. rujna povijesni su jer bi mogli probiti takozvani Brandmauer, političku barijeru prema AfD-u koju su dosad održavale ostale velike njemačke stranke. Pobjeda bi prvi put otvorila mogućnost da AfD preuzme vlast u jednoj saveznoj pokrajini, a osvajanje apsolutne većine mandata omogućilo bi mu da sam formira vladu. Takav je scenarij trenutačno moguć jer bi AfD-u rezultat od oko 41 do 43 posto, uz ispadanje manjih stranaka iz parlamenta, mogao biti dovoljan za većinu.
Radikalne mjere
Takva pobjeda mogla bi ozbiljno promijeniti njemačku politiku. AfD je stranka koju velik dio njemačke javnosti doživljava kao krajnje desnu, a njezini članovi više su puta izazivali kontroverze odnosom prema nacističkoj prošlosti. AfD-ov ogranak u Sachsen-Anhaltu njemački Ured za zaštitu ustava klasificirao je kao potvrđeno desno-ekstremističku organizaciju.
Istodobno, savezna supredsjednica stranke Alice Weidel zagovara izlazak iz eurozone i Schengena te znatno strožu migracijsku politiku. Dio toga treba promatrati i kao političku poruku biračima, a neke bi poteze bilo vrlo teško provesti, no činjenica da se o takvim idejama ozbiljno govori pokazuje koliko bi se Njemačka mogla promijeniti.
Kako piše njemački portal The Local, AfD-ov stodnevni program za Sachsen-Anhalt poziva na deportacije "od prve minute", proširenje pritvorskih centara za deportacije i stvaranje posebnih razreda za djecu migranata. Program također poziva na uklanjanje duginih zastava iz škola, promicanje njemačkih nacionalnih simbola i stvaranje parlamentarnog odbora za istragu politika iz doba koronavirusa.
Tko je Ulrich Siegmund?
Ulrich Siegmund rođen je 25. listopada 1990. u Havelbergu u Sachsen-Anhaltu. Po struci je trgovac u veleprodaji i vanjskoj trgovini, a potom je studirao poslovnu psihologiju i poslovnu administraciju, koje je završio sa zvanjem prvostupnika. Prije ulaska u visoku politiku radio je u veleprodaji i na poslovima prodaje u jednoj berlinskoj očnoj klinici, a od 2014. bavi se vlastitim poslovanjem u području marketinga.
U politiku je ušao još 2008. kao član CDU-a, ali je šest godina poslije prešao u AfD, među ostalim zbog neslaganja s politikom eurozone. U pokrajinski parlament Sachsen-Anhalt prvi je put ušao 2016., a mandat je ponovno osvojio 2021.
Od 2022. jedan je od čelnika AfD-ove parlamentarne skupine u pokrajinskom parlamentu. Siegmund kaže da mu je idol Otto von Bismarck. Portret takozvanog "željeznog kancelara" visi u njegovu uredu u Magdeburgu.
Kontroverzne izjave i sporni pozdrav
Na skupovima AfD-a koristi uzvik "Sieg!", na koji okupljeni odgovaraju "Mund!". Riječ je o igri riječi izvedenoj iz njegova prezimena koja neizbježno podsjeća na "Sieg Heil", nacistički pozdrav. Siegmund je branio takav način skandiranja i kritizirao njemačka ograničenja uporabe nacističkih parola, poručujući da ne želi "jezičnu policiju".
Još je izravniji bio kada su ga pitali o Holokaustu. Na pitanje jesu li zločini počinjeni tijekom Holokausta najgori zločini u povijesti rekao je da je takvo tumačenje "pretjerano i potpuno odvojeno od stvarnosti", dok je u drugoj izjavi rekao da to ne može procijeniti jer "ne može obuhvatiti cijelo čovječanstvo".
Veze s krajnjom desnicom
Siegmundova povezanost s krajnjom desnicom nije ostala samo na kontroverznim izjavama. U studenome 2023. sudjelovao je na sastanku u Potsdamu na kojem su se okupili političari AfD-a i predstavnici krajnje desnice, među njima Austrijanac Martin Sellner, jedan od vodećih ljudi Identitarnog pokreta.
Razgovaralo se o takozvanoj "remigraciji", konceptu krajnje desnice koji počiva na ideji zamjene domaćeg stanovništva migrantskim stanovništvom i zagovara povratak velikog broja migranata u zemlje podrijetla.
Prema Correctivovom istraživanju, Siegmund je u Potsdamu iznio i konkretne planove za Sachsen-Anhalt. Govorio je da se izgled ulica mora promijeniti "u vrlo kratkom roku", da treba "pritisnuti strane restorane" te da bi život u pokrajini za "tu klijentelu trebalo učiniti što neprivlačnijim".
Siegmund je opovrgnuo optužbe protiv sebe. Nije komentirao koncept "remigracije", ali je jasno dao do znanja da ne namjerava "ilegalno deportirati ljude".
Zbog sudjelovanja na tom sastanku, 2024. je smijenjen s mjesta predsjednika jednog odbora u pokrajinskom parlamentu, no evidentno je da ga ta smjena nije politički zaustavila.
Ekstremistička prošlost suradnika
Prema Spiegelovim izvješćima, nekoliko ljudi koji danas surađuju sa Siegmundom ima pozadinu u ekstremističkim organizacijama. Među njima su bivši članovi Heimattreue Deutsche Jugend (HDJ), neonacističke omladinske organizacije koja je u Njemačkoj zabranjena 2009. zbog ideoloških veza s nacionalsocijalizmom.
Ne čudi stoga što je prema istraživanju Instituta für neue soziale Antworten (INSA) za Bild, 47 posto ispitanika Ulricha Siegmunda ocijenilo prijetnjom demokraciji, dok se 35 posto s tim nije složilo.
Spiegel ga nazvao "najopasnijim čovjekom Njemačke"
Njegova popularnost na društvenim mrežama pokazuje da dobar dio birača u njemu ne vidi prijetnju, nego političara koji govori ono što drugi ne žele reći.
Siegmund je velik dio svoje popularnosti izgradio na TikToku, gdje ima više od 700.000 pratitelja. Njegovi videi često su vrlo kratki i izravni, a bave se temama poput migracije, sigurnosti i svakodnevnih problema građana, pri čemu odgovornost za probleme u Njemačkoj uglavnom pripisuje etabliranim strankama i migrantskoj politici.
Kad ga je časopis Der Spiegel nedavno na naslovnici nazvao "najopasnijim čovjekom Njemačke", Siegmund je na svom TikTok kanalu objavio isječke sebe kako potpisuje i dijeli primjerke časopisa.
Što bi pobjeda AfD-a značila za sigurnosne službe?
Sada sve ovisi o biračima Sachsen-Anhalta. Ako AfD osvoji većinu, dogodilo bi se nešto nezabilježeno od osnutka Savezne Republike Njemačke 1949. godine, jer bi krajnja desnica prvi put preuzela vlast u jednoj njemačkoj saveznoj pokrajini.
A takva pobjeda ne bi bila važna samo zbog političkog presedana. Stručnjaci upozoravaju da bi AfD preuzimanjem pokrajinske vlasti dobio i kontrolu nad policijom i sigurnosnim službama u Sachsen-Anhaltu. To bi otvorilo pitanje razmjene najosjetljivijih podataka s Berlinom i drugim pokrajinama, tim više što bi stranka dobila politički nadzor nad službom koja je upravo AfD proglasila desno-ekstremističkom.
Jörg Müller, bivši šef službe za zaštitu ustavnog poretka u Brandenburgu, za Tagesspiegel upozorava da bi to bio "najgori mogući scenarij" za njemačke sigurnosne službe. Prema njegovim riječima, ministar bi imao pristup povjerljivim dosjeima, uključujući podatke o doušnicima i informacijama koje sigurnosne službe prikupljaju o samom AfD-u.