NAKON najnovijeg otkrića Index Istraga u vezi sa spornim podacima u imovinskoj kartici ministra obrane i potpredsjednika vlade Damira Krstičevića, on i premijer Andrej Plenković su odmah požurili umanjiti značaj problema u kojem se Krstičević nalazi, kao i značaj imovinskih kartica uopće.
>> Otkriće Index Istraga: Kuća Krstičevića vrijedi duplo više nego što je prijavio
Ministar obrane je s karakterističnom elokventnošću izjavio da se ljuti što uopće mora "voditi računa" o tome je li u imovinsku karticu unio točne podatke te je dodao da on kuću čiju je vrijednost u kartici umanjio "nema namjeru prodavati" pa "podatak koliko ona vrijedi meni ništa ne znači".
>> Krstičević o kući: Pa platio sam porez na 160.000 eura, oštetio sam sebe
Krstičević očito ne razumije ili ga nije briga da nije uopće važno znači li išta njemu osobno podatak o vrijednosti kuće čiju je vrijednost upola umanjio, nego je riječ o njegovoj političkoj i moralnoj odgovornosti prema hrvatskim građanima i javnosti, kao i o tome da može dokazati porijeklo svoje imovine.
Plenkoviću "to ne djeluje tako dramatično"
Premijer je pak jutros pri ulasku u Banske dvore lakonski izjavio da mu "to ne djeluje tako dramatično" te da misli kako je Krstičević "sve to objasnio".
To jednostavno nije točno. S obzirom na to da je iz Plenkovićeve vlade već nekoliko ministara moralo otići zbog muljaže s imovinskim karticama i imovinom, itekako je dramatično što se u istoj situaciji nalazi i njegov favorit Krstičević, kojega na funkciji ministra obrane drži unatoč nizu afera i promašaja, od kojih je svakako najpoznatiji onaj s fijaskom kupovine borbenih aviona. Netočno je i da je Krstičević "sve objasnio" jer se ministar obrane opet branio prvenstveno svojom nesuvislošću.
Radman izjavom o zemljama u kojima nema imovinskih kartica otišao najdalje
Najdalje je u neuvjerljivoj obrani svog kolege Krstičevića ipak otišao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je krenuo objašnjavati da u Njemačkoj nema imovinskih kartica.
"Tamo postoje institucije koje se bave imovinom ministara. Ispunjavanje imovinske kartice ima i dobre i loše strane, a možemo se ugledati i na druge zemlje koje nam mogu biti uzor", rekao je.
>> Radman suludo brani Krstičevića: U nekim zemljama nema imovinskih kartica
Na pitanje o premijeru Plenkoviću, čiji ministri ne znaju ispuniti imovinsku karticu, Grlić Radman je odgovorio:
"To je najbolji hrvatski premijer koji može biti primjer svima ostalima kako se može voditi domoljubna politika, kako se može međunarodno pozicionirati jedna mlada zemlja. Hrvatska bi trebala biti zadovoljna s kvalitetom hrvatskog premijera."
Index pomaže neukom premijeru i ministrima
Stoga će Index Plenkoviću i njegovim ministrima objasniti zašto su imovinske kartice itekako važne, baš kao i provjera onoga što su ministri u njih unijeli. Također, važno je demantirati spinove koji se oko toga iz vlade i njoj bliskih javnih aktera plasiraju u javnost s ciljem da se umanje problemi Plenkovićevih ministara ili da se javnost jednostavno zbuni i navede na zaključak - "svi su oni isti".
Za početak, često se može čuti teza kako iza novinarskih istraživanja imovine ministara postoje neki tajnoviti mračni krugovi, koji sve to dirigiraju, uključujući i tajming objava. To je među ostalima tvrdio i friško smijenjeni Milan Kujundžić.
Istina je drugačija. Imovinske kartice moraju ispuniti svi državni dužnosnici, što uključuje i ministre, a posve je logično da će se istraživački novinari zainteresirati za sadržaj imovinskih kartica svih članova vlade, koje su javno dostupne.
Ograničeni kapaciteti medija koji se bave istraživačkim novinarstvom
Netko se može zapitati zašto novinari odjednom ne provjere sve podatke iz ministarskih imovinskih kartica, a razlog tome je što se u Hrvatskoj tek mali broj medija - među njima je Index nedvojbeno vodeći - bavi istraživačkim novinarstvom i ima kvalitetne istraživačke novinare. Ipak, mediji su ograničenih kapaciteta, a istraživačko novinarstvo i košta i traje, a rezultat nije uvijek zajamčen, tako da je riječ o radnim procesima koji se ne mogu obaviti u minuti.
Pravo pitanje nije zašto se news portali poput Indexa i Telegrama bave istraživanjem imovine ministara, nego zašto to ne čini javni servis HRT, koji ima mnogo više novca i novinara koji bi se tome mogli posvetiti. Ovako sve ostaje na šačici medija koji, za razliku od institucija, svoj posao doista rade u interesu javnosti.
Mediji prate i (ne)rad ministara u njihovim resorima
Nadalje, u javnost se plasira teza kako je pogrešno što ministri padaju zbog problema s imovinskim karticama, a ne zbog nerada i nesposobnosti. Jasno je da se to dvoje ne isključuje, a očito je da se mediji itekako bave i promašajima ministara u njihovim resorima.
Zapravo, rijetki kritički mediji unatoč ograničenim kapacitetima rade dvostruki herojski posao praćenja rada cjelokupne vlade i provjere ministarske imovine te sigurno nisu odgovorni za to što premijer Plenković jednostavno odbija smijeniti ministre zbog toga što su loši ministri.
Index je više puta pozivao na smjenu ministara baš zbog njihovog nerada i nesposobnosti te afera koje su proizveli u svom mandatu. Naravno da bi u razvijenoj demokraciji bilo logično i neizbježno da ministar obrane podnosi neopozivu ostavku nakon fijaska s kupovinom aviona kakav je priredio Krstičević, no Hrvatska je, kako je to neki dan konstatirao The Economist, "demokracija s pogreškom". Ako se nesposobnog i štetočinskog ministra ne može smijeniti zbog lošeg rada u ministarstvu, onda je dobro što ga se može smijeniti zbog muljanja s imovinom i imovinskom karticama. Bolje išta nego ništa.
Čemu zapravo služe imovinske kartice?
Treći spin koji se oko imovinskih kartica plasira u javnost otprilike ide u pravcu da su imovinske kartice samo formalnost i da njihovo netočno ispunjavanje nije razlog za smjenu. Ponovno netočno.
Imovinske kartice nisu samo puka formalnost, nego su uvedene tijekom procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji kako bi se smanjila mogućnost korupcije i sukoba interesa među državnim dužnosnicima, čega u Hrvatskoj definitivno ne manjka.
Na službenim stranicama Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa postoje jasne upute za ispunjavanje imovinskih kartica, a i samo Povjerenstvo nudi ministrima pomoć oko toga ako sami za to nisu sposobni, što bi ipak trebali biti.
"Svi podatci o imovini dužnosnika, njegova bračnog druga/životnog partnera i malodobne djece (u daljnjem tekstu: članovi obitelji) su javni i Povjerenstvo ih objavljuje na svojoj internetskoj stranici", navodi se na stranici Povjerenstva za sukob interesa.
Također, ističe se da "dužnosnik svojim potpisom na obrascu jamči da su podatci koje je unio u obrazac istiniti i potpuni te da su u obrascu navedeni svi podatci o njegovoj imovini i stalnim prihodima te imovini njegova bračnog druga/životnog partnera i malodobne djece".
Već iz toga je vidljivo da je niz Plenkovićevih ministara zapravo prevario hrvatske građane svojim problematičnim imovinskim karticama, jamčeći istinitost podataka u njima, istih onih podataka koje Index i drugi rijetki mediji razotkrivaju kao muljaže i laži.
Pravo pitanje je što rade Porezna uprava i DORH
Pored toga, svrha imovinskih kartica je mogućnost provjere imovine dužnosnika u odnosu na ono što su tijekom svojeg života formalno zaradili. Nesrazmjer imovine i prihoda ministara upućuje na to da su do novca koji im je bio potreban za stjecanje nekretnina i druge imovine došli mimo zakona.
Dapače, novinarska istraživanja o nesrazmjeru ministarske imovine u odnosu na ono što su naveli u imovinskoj kartici bi trebala alarmirati DORH i Poreznu upravu da istraže potencijalni kriminal koji se iza toga krije. Kada spomenute institucije nisu same u stanju to učiniti, onda bi to trebale pokušati nakon što mediji de facto odrade dio njihova posla.
Znakovito je da ministri nikada ne uvećaju vrijednost svoje imovine, nego je redovito umanjuju ili pak neke stvari izostavljaju, što sve izaziva opravdanu sumnju da ne mogu opravdati svoju imovinu u odnosu na svoje prihode.
Zastrašujuća percepcija korupcije u Hrvatskoj
Baš je nedavno objavljena i ljestvica percepcije korupcije za 2019. godine Transparency Internationala, na kojoj je Hrvatska pala na 63. mjesto, što je za tri mjesta niže nego prošle godine. Ovo je četvrta godina zaredom da Hrvatska stagnira ili pada na toj ljestvici.
>> Objavljena velika lista o korupciji, Hrvatska gora od Kube i Jordana
"Moram izraziti žaljenje što smo opet pali na ljestvici, iako se ovdje radi isključivo o dojmu", komentirao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, tako plasirajući u javnost još jedan spin i izuzimajući sebe i Plenkovićevu vladu od odgovornosti.
Sve u svemu, javno dostupne imovinske kartice dužnosnika u ovom su trenutku možda i zadnja linija obrane od toga da Hrvatsku u potpunosti progutaju lopovluk i korupcija vladajućih, a malobrojni mediji su skoro pa jedini stražari koji na to paze i koji se protiv toga bore u interesu svih građana RH.