Indexovi čitatelji izabrali uhljeba godine: Vlado Bagarić pobijedio, bilo je napeto

Foto: Boris Scitar/PIXSELL

ČITATELJI Indexa ovih su dana, što je već običaj krajem godine, birali uhljeba koji je obilježio godinu iza nas.

Napeto je bilo do samog kraja, a kandidati su ukupno dobili preko 225 tisuća glasova.

Uhljeb godine je Vlado Bagarić

Uhljeb 2021. godine je, kako smatraju čitatelji Indexa, Vlado Bagarić. On je skupio više od 40 tisuća glasova.

Šef Hrvatske kontrole zračne plovidbe spada u onu razinu uhljeba koja možda ne iskače u prvi plan, poput ministara ili župana, ali svojim radom i zalaganjem služi za primjer drugovima. Čovjeka je Plenkovićeva vlada 2017. godine instalirala u HKZP nakon što je 2011. godine morao otići iz MORH-a jer je povjerenstvo tog ministarstva utvrdilo da je zapovjedno odgovoran za pad dvaju MiG-ova u rujnu 2010. godine.

Pravi čovjek na pravom mjestu, tko će bolje kontrolirati zračnu plovidbu od osobe upoznate sa svim opasnostima gravitacije?

Index je prvi pisao o Bagariću u sklopu Uhljebarija kada smo otkrili da uz plaću od preko 30.000 kuna Bagarić mjesečno prima i 5058 kuna mirovine temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima. Naravno, ne možemo naše najbolje ljude prepuštati takvim crkavicama, Bagarić dobiva i godišnje stimulacije, i to u 2018. godini 134.296,28 kuna, a za 2019. godinu 166.966,83 kune. Inače, u Skupštini HKZP-a su tri ministra - Oleg Butković, Zdravko Marić i Mario Banožić.

>> UHLJEBARIJ Šef Kontrole zračne plovidbe taji plaću i nagrade, pogledajte mu "klijet"

Bagarić je 2017. godine prvotno postavljen za direktora HKZP-a na mandat od šest mjeseci, da bi nakon raspisanog natječaja dobio mandat od pet godina.

Dužnosnik, a nije želio reći kolika mu je plaća

Bagarić je karijeru počeo kao pilot helikoptera 1983. godine te je bio pilot JNA do 1991. godine. Nakon toga zapovjednik je zrakoplovne baze u Lučkom sve do 2000. godine, da bi četiri godine nakon toga bio u Glavnom stožeru Hrvatske vojske. Od 2007. do 2011. godine, odnosno do afere s padom MiG-ova, bio je zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ). Prije nego što je postavljen u HKZP, bio je u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. 

Bagarić je tada naveo da nije član stranke, a na početku mandata u HKZP-u prijavio je neto plaću od 21.446 kuna (37.716 bruto). Njegova plaća je kasnije bila puno viša od tog iznosa, no iako je Bagarić dužnosnik i obveznik Zakona o sprječavanju sukoba interesa, nije želio reći za koliko mu je Nadzorni odbor povećao plaću.

"Plaća direktora Društva u vrijeme popunjavanja imovinske kartice iznosila je koliko navodite. Visina plaće direktora Društva regulirana je Ugovorom sklopljenim između direktora Društva i Nadzornog odbora. Plaća je dodatno mijenjana aneksom Ugovora također sklopljenim između direktora Društva i Nadzornog odbora", kažu iz HKZP-a.

Valja naglasiti da su dužnosnici dužni unositi promjenu iznosa plaće u imovinsku karticu, no Bagarić to nije bio napravio. Iako bi iznos plaće morao biti javni podatak, u HKZP-u su se u veljači prošle godine pravdali da se ne financiraju sredstvima Državnog proračuna, već isključivo od prihoda ostvarenih pružanjem usluga u zračnoj plovidbi.

Primao i novčane nagrade koje nije prijavio

Isto tako utvrdili smo kako je Bagarić primao i godišnje naknade i to za 2018. i 2019. godinu, no također nije želio otkriti o kojim je iznosima bila riječ. Novac je dobio zbog dobrog poslovanja tvrtke.

"Novčanu nagradu primio sam za 2018. i 2019. godinu u cijelosti u skladu s Ugovorom sklopljenim između direktora Društva i Nadzornog odbora", stoji u odgovoru. Novčana nagrada svakako je morala biti upisana u imovinsku karticu, no nije bila. Navodno je svaka godišnja nagrada iznosila više od 100 tisuća kuna. Bagarić se branio da nije znao da u imovinsku karticu mora unositi promjene!?

Mislio je da kartice ne treba ažurirati

"Želim istaknuti da nisam ažurirao imovinsku karticu popunjenu u srpnju 2018. godine smatrajući u tom trenutku da istu popunjavam na početku i na kraju mandata. Nakon dodatne analize pokrenuo sam postupak ažuriranja iste", stoji u odgovoru koji smo dobili. No, promjene još uvijek nisu unesene.

Da ne bi bilo zabune, HKZP je u 2019. godini prijavio dobit od 27.1 milijun kuna, no ta tvrtka zapravo jedina pruža usluge u zračnoj plovidbi civilnim i vojnim korisnicima zračnog prostora RH, kao i u zračnom prostoru iznad istočne polovice Jadranskog mora te u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Unatoč krizi uzrokovanoj epidemijom te puno manjem prometu, u HKZP-u nisu smanjivali plaće svojim radnicima. Kako smo tada doznali, odustali su od nekih investicija od kojih je najznačajnija nadogradnja sustava za upravljanje zračnim prometom.

Stan otkupljen od MORH-a, a pisalo pozajmica

No, vratimo se na imovinu šefa HKZP-a. Bagarić je prijavio stan u Zagrebu od 84.50 kvadrata koji je 2018. godine procijenio na 750 tisuća kuna. U imovinskoj kartici Bagarić je tada naveo kako je do stana došao pozajmicom. No kako smo istražili, stan je u zagrebačkom predjelu Borongaj, a zgradu je gradio MORH. Točnije, Bagarić je dobio stan od MORH-a, pa nas je zanimalo otkuda onda pozajmica.

"Stan koji navodite bio je u vlasništvu MORH-a na koji sam imao stanarsko pravo i kada je postojala mogućnost otkupa istoga, to sam i učinio. Novac za otkup stana posudio mi je suprugin otac koji je u to vrijeme radio u Saveznoj Republici Njemačkoj", tvrdio je Bagarić u odgovoru na pitanje Indexa.

Vikendica bez dozvole

Isto tako u imovinskoj kartici naveo je vikendicu u Caginecu, kraj Ivanić Grada, za koju je bio stavio da vrijedi 200 tisuća kuna, te susjednu parcelu. Kako smo otkrili, riječ je o objektu koji, iako je izgrađen, nije posjedovao nikakve dozvole i to više od deset godina. Zanimalo nas je kako je to moguće i kako je zapravo unesena procijenjena vrijednost tog objekta.

"U imovinsku karticu unesena je procijenjena vrijednost koja je temeljena na usporedbi vrijednosti cijena sličnih parcela u Graberskom Brdu u vrijeme popunjavanja imovinske kartice", rekao je tada Bagarić za Index bez da nam je odgovorio kako to da ne postoje sve potrebne dozvole za objekt.

Bagarić je prijavio i automobil Renault Megane iz 2011. godine te štednju u trećem mirovinskom stupu od 10.000 kuna. I štednja bi svakako morala biti veća, s obzirom na primitke od HKZP-a.

Davor Filipović ostao bez titule

S Bagarićem je bitku za titulu uhljeba godine do samog kraja vodio Davor Filipović, ali se poredak ipak promijenio i Filipović je pao na drugo mjesto. 

Plenkovićevog kandidata za zagrebačkog gradonačelnika od titule je dijelilo samo nekoliko tisuća glasova. Filipović je dobio nešto više od 36 tisuća glasova.

Iako se njegov izlazak na izbore isprva činio kao političko samoubojstvo, ovaj potez s vremenom se pokazao itekako isplativim.

Filipović je nedavno na vladin prijedlog u Nadzornom odboru Ine zamijenio Damira Vanđelića, koji je učinio nešto neoprostivo - odbio Plenkovićevu ponudu da bude HDZ-ov gradonačelnički kandidat u Zagrebu.

Ako vam se čini da to i nije osobito karijerno postignuće, podsjetit ćemo da će Filipović za nadziranje Ine mjesečno primati 16 tisuća kuna. Osim Ine, nadzire i poslovanje Hrvatskih šuma, i to kao predsjednik Nadzornog odbora za dvije tisuće kuna mjesečno.

Otkako je tamo, izbila je velika afera - predsjednik uprave Krunoslav Jakupčić, HDZ-ovac, dakako, uhićen je u policijskoj akciji zbog afere Krš-Pađene pod sumnjom da je u dogovoru s Josipom Rimac pogodovao investitoru.

Filipović je kazao da ništa nije znao. Konačno, čovjek stigne biti i izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a za tisuću kuna mjesečno sjedi u zagrebačkoj Skupštini kao pouzdani kotačić HDZ-ova mehanizma.

Banožić osvojio treće mjesto

Na trećem mjestu s 30.7 tisuća glasova je ministar Mario Banožić.

On je uspio ono što polazi za rukom najvećim majstorima ove discipline: u relativno kratkom roku profilirao se od blijedog partijskog činovnika, uhljebskog pripravnika, do pravog, rasnog predstavnika vrste. Ima 42 godine, a već 16 godina uredski je inventar: prvo na županijskoj i gradskoj razini, da bi od 2019. godine postao ministar državne imovine, a potom, ni kriv ni stručan, obrane.

Zabilježio je iznimna postignuća: dva puta ga je vojni avion akrobatske grupe Krila Oluje prevozio iz Zadra u Zagreb - jednom ga je čekao sedam i pol sati da obavi sastanak, kao ministar državne imovine u Zagrebu je na korištenje dobio stan od 92 kvadrata, na što, kaže, "ima potpuno pravo" kao državni dužnosnik prve kategorije.

Za savjete u MORH-u angažirao je Dijanu Čuljak, bivšu novinarku - ili kako se to već zove - Hrvatske televizije i platio je 19 tisuća naših kuna, dopustio je da se visoko svećenstvo na naš trošak preveze ophodnim brodom Omiš od Hvara do Splita, vodio je postupak nabave višenamjenskih aviona čija je cijena, prema predsjedniku Zoranu Milanoviću, skandalozno porasla s 990 milijuna eura na 1.2 milijarde.

Prošlogodišnji laureat bio je Tomislav Ćorić (tć), aktualni ministar gospodarstva i održivog razvoja, dok je drugo mjesto zauzela Josipa Rimac, sada već bivša HDZ-ovka.

Ovo su rezultati izbora

 

Pročitajte više