Dok je predsjednik SAD-a Donald Trump gurao mirovni dogovor, a ruski predsjednik Vladimir Putin tražio pobjedu, suprotstavljene frakcije u Bijeloj kući i Pentagonu nizom poteza su, iznutra, nagrizale ukrajinske ratne napore, piše The New York Times u velikoj rekonstrukciji temeljenoj na više od 300 intervjua s dužnosnicima i vojnim te obavještajnim izvorima u SAD-u, Ukrajini i Europi.
Jedan detalj iz ljeta 2025. sažeo je ono što su mnogi američki i ukrajinski dužnosnici počeli doživljavati kao novu, nepredvidivu američku ulogu: 18.000 granata kalibra 155 milimetara, koje su trebale stići na istočni front kod Pokrovska, najprije su mjesecima bile "zaleđene" u skladištu u Njemačkoj, zatim su puštene tek nakon intervencije utjecajnog saveznika predsjednika, a onda je, tik pred ukrajinskom granicom, stigla nova zapovijed: "Preusmjerite sve. Odmah."
"Dogodilo se toliko puta da sam izgubio broj. Ovo ih doslovno ubija. Smrt od tisuću rezova", rekao je jedan visoki američki dužnosnik.
Administracija Joea Bidena je, navodi NYT, Ukrajini ostavila financijski i oružani "jastuk" te izgradila široko partnerstvo koje nije obuhvaćalo samo isporuke oružja, nego i obavještajnu suradnju, planiranje i tehnologiju. Trump je, piše list, "predsjedao razdvajanjem partnera".
Naslovi su bili javni: televizijsko ponižavanje Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu u veljači, summit s Putinom na Aljasci u kolovozu te diplomacija koja je kulminirala novim, neizvjesnim razgovorima u Mar-a-Lagu. Iza toga se, prema rekonstrukciji, odvijao "kaotičan i dosad neispričan" niz epizoda u kojima su se u Washingtonu sudarale suprotstavljene struje.
U središtu sukoba bio je odnos prema pomoći Ukrajini i američkim zalihama streljiva. Ministar obrane Pete Hegseth je, prema tekstu, u jednom trenutku nenajavljeno odlučio zadržati ključnu klasu streljiva – američke granate 155 mm – uz obrazloženje da su američke zalihe niske i da Europa mora preuzeti veći teret.
General Christopher Cavoli, američki zapovjednik u Europi, slao je dopise tražeći da se pošiljke puste, ali je "zastoj" razbijen tek nakon intervencije umirovljenog generala Jacka Keanea, bliskog predsjedniku. Unatoč tome, naredba o preusmjeravanju granata kod Krakova za mnoge je bila simbol nove prakse "usporavanja" i blokada.
Jedan visoki vojni dužnosnik opisao je takve poteze kao stvaranje "de facto antiukrajinske politike" kroz otezanje, prepreke i "prljava mala" usporavanja pomoći.
NYT opisuje Trumpa kao političara bez čvrste ideološke linije, čije su odluke često ovisile o posljednjem razgovoru, osobnim impresijama, dojmu o "poštovanju" koje mu iskazuju lideri te o onome što vidi na Fox Newsu. Politika se, piše list, oblikovala u sukobu "zaraćenih tabora".
S jedne strane bili su zagovornici nastavka podrške Ukrajini, s druge skeptici predvođeni potpredsjednikom JD Vanceom i njemu bliskim kadrovima u Pentagonu, koji su smatrali da se resursi moraju preusmjeriti prema Kini.
Trump je, prema rekonstrukciji, podređenima dao širok prostor da odlučuju o pomoći, a kada bi odluke izazvale loš publicitet ili otpor iznutra, ukrajinski naklonjeni komentatori s Foxa znali su nagovoriti predsjednika da ih poništi.
U jednoj od najupečatljivijih epizoda, ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov je na NATO sastanku u Bruxellesu pokušavao dobiti jasan odgovor hoće li SAD nastaviti slati streljivo koje je već odobrila prethodna administracija.
"I samo trebam da budete iskreni prema meni. Samo budite iskreni prema meni", ponavljao je Umerov, prema svjedočenju američkog dužnosnika koji je bio prisutan. Hegseth je, navodi se, uglavnom šutio i klimnuo glavom.
U ožujku, na sastanku američkih i ukrajinskih dužnosnika u Džedi, američka strana je od Ukrajinaca tražila da pokažu "apsolutne minimum-e" za opstanak zemlje. Michael Waltz je Umerovu dao marker i rekao: "Počnite crtati."
Umerov je, prema tekstu, označio liniju bojišnice i izdvojio Zaporišku nuklearnu elektranu te Kinburnsku kosu kao ključne točke. Američki dužnosnik je taj trenutak opisao kao "prvi put" da je Ukrajina, preko svojih pregovarača, signalizirala spremnost na mir uz odricanje od dijela teritorija.
Ipak, najveći politički i simbolički teret ostala je Donjecka oblast – posebice dio koji Ukrajina još drži, a koji Rusija traži. Trumpovi suradnici to su, prema NYT-u, uspoređivali s "prepirkama oko kvaka", dok su Ukrajinci i Europljani objašnjavali da bi povlačenje otvorilo put prema većim gradovima.
Nakon što je Trumpov izaslanik Keith Kellogg u javnoj objavi Zelenskog opisao kao "opkoljenog i hrabrog vođu", Trump ga je u Ovalnom uredu, prema navodima izvora, napao zbog te formulacije. Kellogg je uzvratio da Zelenski vodi "egzistencijalnu borbu" te to usporedio s vremenom Abrahama Lincolna. Prema rekonstrukciji, Trump je kasnije drugim suradnicima gunđao: "Kellog je idiot."
U tekstu se, međutim, navode i raniji izrazito grubi Trumpovi komentari o Zelenskom iza zatvorenih vrata: neki pomoćnici tvrde da je Trump u razgovorima znao reći za Zelenskog: "On je motherfucker."
NYT taj dio opisuje kao dio problematične pozadine odnosa, još iz Trumpova prvog mandata i afere koja je završila opozivom.
Dok se partnerstvo javno raspadalo, NYT opisuje i paralelnu priču koja se odvijala uglavnom u tajnosti: CIA je, uz predsjednikovo odobrenje, tajno pomagala i jačala ukrajinsku kampanju dronovima protiv ruskih naftnih postrojenja i tankera kako bi oslabila ruski ratni stroj.
Američki obavještajni izvori procijenili su da su udari na energetsku infrastrukturu mogli Rusiju stajati do 75 milijuna dolara dnevno. CIA je, navodi se, dobila zeleno svjetlo i za pomoć u udarima na plovila "flote u sjeni" u Crnom moru i na Sredozemlju.
"Našli smo nešto što funkcionira", rekao je jedan visoki američki dužnosnik, pa dodao: "Koliko dugo, ne znamo."
Tekst opisuje i niz epizoda koje su, prema izvorima, oblikovale atmosferu pregovora: backchannel preko Stevea Witkoffa i ruskog izaslanika Kirilla Dmitrijeva; pregovore u kojima je Marco Rubio citirao "Kuma"; te Trumpovu sklonost personalnim dojmovima.
Jedan takav trenutak dogodio se kad je, usred sastanka s Zelenskim, Trump organizirao telefonski poziv između Zelenskog i bivše Miss Ukrajine, supruge Trumpova poznanika. Prema svjedočenjima iz teksta, razgovor je "promijenio temperaturu u sobi" i nakratko humanizirao Zelenskog u Trumpovim očima.
Unatoč tome, NYT zaključuje da je Trump, i na bojištu i za pregovaračkim stolom, Ukrajinu sve više "gurao u kut", dok je Putin ostajao tvrd u maksimalističkim zahtjevima, što je, prema američkim i europskim izvorima, potkopavalo ideju da se dogovor može postići brzim "dealom".