Od oblika korupcije najviše ih smeta primanje novca, a odmah zatim utjecaj privatnih veza moćnih pojedinaca prilikom zapošljavanja.
Građani ne smatraju korupcijom samo podmićivanje već su svjesni puno češćih oblika neformalne razmjene usluga, dobivanja raznih dozvola, uzimanja postotka za sklopljeni posao i slično, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare član Uprave Transparency Internationala Josip Kregar.
Nije novost da naši građani smatraju korupciju raširenom u svim segmentima društva, kaže Kregar, ali je zabrinjavajuće što se postotak građana koji tako misle povećao u odnosu na ranija istraživanja, te što građani ne smatraju da je smjena vlasti dovela do poboljšanja.
Gotovo polovica građana (46,2 posto) smatra da je prisutnost korupcije danas podjednaka kao i prije tri godine, 30 posto smatra da je ima više, a 20 posto da je smanjena.
Na pitanje što je uzrok korupcije nepostojanje težih kazni navodi 85 posto ispitanika, nesposobnost vlasti važnom smatra njih 80 posto, a prilike koje to omogućavaju i navike ljudi da daju mito krivcem smatra oko 73 posto ispitanika.
"Značajno je da građani niske plaće dužnosnika ne priznaju ni kao objašnjenje, a niti kao opravdanje za korupciju", ističe Kregar.
Ocjenjujući korumpiranost središnjih tijela vlasti, ispitanici su pokazali dosta visoko povjerenje u njih, napominje Kregar.
Tako 47 posto drži predsjednika države nekorumpiranim, dok u korumpiranost sumnja 17 posto.
Za predsjednika Vlade 39,8 posto misli da nije korumpiran, a 25 posto da jest, dok ministre u Vladi i zamjenike ministara 54,6 posto ispitanika smatra uglavnom sklonima korupciji.
Velika većina ispitanika (92 posto) smatra da državni dužnosnici trebaju svake godine prijavljivati izvještaj o imovinskom stanju, te da sve informacija od općeg značaja trebaju biti dostupne građanima.