Građani u RH dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine te velika većina (njih čak 88 posto) tvrdi da će na njihovu odluku o odabiru političke opcije u najvećoj mjeri utjecati programi usmjereni na poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi. Konkretno, ocjena zdravstva koja je 2020. bila prosječnih 3.3 danas je pala na jako niskih 2.7.
Pri tome, samo 13 posto građana hrvatskom zdravstvu daje ocjenu vrlo dobar, a gotovo nitko odličan, dok tek svaki šesti građanin misli da je zdravstveni sustav fokusiran na pacijenta. Najvažniji su to nalazi istraživanja o stanju zdravstvu u Hrvatskoj koje je prošlog mjeseca za HealthComm Forum provela agencija Ipsos.
Građani, dakle jasno poručuju da im je tema zdravlja od vitalnog interesa te da će se svoj glas dati političarima i strankama koji će se pred izbore pozabaviti problemima u zdravstvu. Između posljednja dva izborna ciklusa za Hrvatski sabor, ukupna godišnja javna izdvajanja za zdravstvenu skrb narasla su s oko 3,5 na više od pet milijardi eura (usporedba 2019. i 2023. godine).
"Očito je da su građani razočarani"
Iako se radi o značajnom porastu, hrvatsko zdravstvo je i dalje podfinancirano te značajno zaostaje za EU prosjekom. Istodobno, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje broji gotovo 200 tisuća manje osiguranika nego prije četiri godine, potvrđujući time katastrofalne demografske trendove i opće starenje populacije.
„Očito je da su građani razočarani jer ne vide da javno-zdravstveni sustav ispunjava svoju temeljnu funkciju pa pravo na zdravlje postaje nezaobilazno 'policy' i političko pitanje. Ukoliko žele ostvariti dobar rezultat, političke elite će u predizbornoj kampanji morati dati odgovor kako preokrenuti katastrofalan trend - živimo kraće i sa znatno manjim prosječnim brojem zdravih godina u odnosu na građane Slovenije, Mađarske, Austrije, Poljske i još 15 zemalja Europske unije.
Loši demografski trendovi prijete opstanku zdravstvenog sustava. Osim toga, neslavni smo rekorderi s najraširenijom pretilošću među građanima, sve više nas je kronično bolesno, a loše stojimo po pitanju liječenja i smrtnosti od malignih bolesti. O nagomilanim izazovima i problemima već godinama, gotovo jednoglasno, govore i svi relevantni dionici u sustavu, od poslodavačkih i udruga pacijenata, stručnih medicinskih komora, industrije, institucija.
Svi su složni da je vrijeme za novi društvenog ugovor u zdravstvu i to će biti glavna tema na ovogodišnjeg HealthComm Foruma“, poručila je Nina Išek Međugorac, direktorica HealthComm Foruma i izvršna direktorica Val grupe uoči drugog izdanja koje će se 6. i 7. lipnja ove godine održati u Zagrebu.
Zdravstvo najviše utječe na izborni odabir
Rezultati istraživanja potvrđuju da čak 87 posto građana među trima najvažnijim temama za odabir političkih stranaka na izborima posebno ističu zdravstvo, što je sedam postotnih poena više u odnosu na 2020.
Pri tome, čak 61 posto građana smatra da programi o poboljšanju zdravstvene skrbi izrazito utječu na njihovu odluku o glasovanju i to značajno više nego 2020. godine kada je tako smatralo 46 posto građana, stoga bi se političari u komunikaciji trebali posebno baviti pitanjem kako poboljšati zdravstveni sustav u Hrvatskoj. To je, naime, građanima najbitnije.
Važnost zdravstvenih tema posebno se ističe u kontekstu sve lošijih zdravstvenih pokazatelja u hrvatskom društvu. Prosječni građanin u Hrvatskoj živi kraće od svojih EU susjeda, usvojio je nezdrave životne stilove, a sve više se suočava s kroničnim bolestima.
Svaki šesti građanin misli da je zdravstveni sustav fokusiran na pacijenta
Osim što su, ocjenjujući stanje po različitim aspektima zdravstva, nikad nezadovoljniji hrvatskim zdravstvenim sustavom, građani ističu da su iznimno nezadovoljni javnim zdravstvenim politikama Vlade i ministarstva (samo 17 posto građana ocjenjuje ih visokom ocjenom), a najviše hvale kvalitetu privatnih zdravstvenih ustanova i digitalizaciju zdravstva (52 posto daje visoku ocjenu privatnim zdravstvenim ustanovama, odnosno 53 posto digitalizaciji).
Pri tome samo 17 posto građana vjeruje da je zdravstveni sustav fokusiran na pacijenta i da mu je dobrobit pacijenta na prvom mjestu.
Sve izraženije nezadovoljstvo građana naslanja se na strukturne probleme u zdravstvu, od manjka kadrova, nedostatka izvora financiranja te manjka dostupnih i pravovremenih metoda liječenja.
Ukidanje ili skraćivanje liste čekanja je pacijentima najvažnije
Kada se govori o konkretnim temama u zdravstvu, buduća Vlada najhitnije bi trebala riješiti pitanje lista čekanja jer čak 56 posto građana smatra ukidanje ili skraćivanje liste čekanja za dijagnosticiranje i liječenje, posebno za onkološka oboljenja, najvažnijom pojedinačnom zdravstvenom temom kampanje koja utječe na njihov odabir političara odnosno stranaka na proljeće.
To je značajno više nego 2020. godine, kada je ta tema bila važna za odabir političara za 33,9 posto građana.
Liste čekanja, uz dobre strategije liječenja (uključujući nacionalni plan protiv raka) te obvezni preventivni pregledi, čini top tri teme u zdravstvu koje utječu na odabir političara i stranaka na sljedećim izborima.
Potrebna reorganizacija sustava i veća dostupnost lijekova
Iako rješavanje nagomilanih problema u zdravstvu zahtijeva sveobuhvatan i sustavan pristup, građani važnijim percipiraju promjene u upravljanju i reorganizaciju zdravstva (77 posto), a manje potrebu za većim izdvajanjima u zdravstvu (62 posto).
Dodatno, 78 posto građana smatra da je dostupnost novih, inovativnih lijekova u Hrvatskoj manja nego u ostatku EU, a još veći dio građana (83 posto) smatra to kao problem.