LJUDI diljem svijeta spremni su vratiti novčanik, a što je više novca u njemu, veća je vjerojatnost da će biti vraćen. Zaključak je to znanstvenog članka "Građansko poštenje u svijetu'' koji je jučer objavljen na portalu Science.
Kad je, pak, riječ o Hrvatskoj, nešto više od 50 posto ljudi vratit će izgubljeni novčanik bez novca, dok će ih gotovo 70 posto vratiti izgubljeni novčanik s novcem. Tako se Hrvatska našla na 13. mjestu po građanskom poštenju. Zanimljivo, Srbija se nalazi na 11. mjestu. No ipak bi više Hrvata nego Srba vratilo novčanik s više novca.
Autori članka napravili su istraživanje, odnosno eksperiment u 355 gradova u 40 zemalja. Više od 17.000 novčanika postavili su u javnim i privatnim institucijama te su potom čekali tko će se javiti vlasnicima kako bi vratio nestalu imovinu. Istraživači su "u opticaj'' stavili tri vrste novčanika – bez novca, s manjim iznosom novca te s većom količinom novca.
Prema provedenom istraživanju, čini se da su ljudi spremniji vratiti novčanik ako se u njemu nalazi više novca.
Ljudi spremniji vratiti novčanik ako je u njemu više novca
Ponašanje nesvjesnih ispitanika objasnili su kombinacijom averzije da se na sebe gleda kao na lopova i altruističke zabrinutosti.
Kao razloge zbog kojeg su se odlučili na ovakvo istraživanje, autori su naveli da premda postoji mnogo literature o uvjetima u kojima nastaje pošteno ponašanje, malo se zna o tome kako materijalni poticaji utječu na građansko poštenje. Stoga autori tvrde da je razumijevanje odnosa između građanskog poštenja i materijalnih poticaja ne samo praktički važno već i teoretski.
Istraživanje provedeno na terenu, ispitanici nisu znali da u njemu sudjeluju
Ovo istraživanje, objasnili su autori, razlikuje se od ostalih jer je uključivalo veće novčane iznose od dosadašnjih te je bila riječ o terenskom radu, dok su se do sada takvi eksperimenti uglavnom odvijali u laboratorijskim uvjetima pa su ispitanici znali da ih netko promatra.
U 355 gradova u 40 zemalja istraživači su ostavili ukupno 17.303 novčanika. Novčanici su postavljeni u nekoliko tipova institucija - banke, kazališta, muzeje ili druge kulturne ustanove, poštanske urede, hotele, policijske stanice, sudnice i druge javne ustanove.
Nezavisna varijabla tijekom istraživanja sastojala se u tome da je u jednim novčanicima bilo novca, a u drugima nije. Vodili su računa da iznos novca bude jednak u svim zemljama, i to ovisno o standardu tih zemalja. U novčaniku su se nalazile poslovne kartice s imenom i adresom vlasnika.
Predali zaposlenicima različitih institucija "izgubljene" novčanike i čekali reakciju
Eksperiment je izgledao ovako – netko od asistenata bi pristupio zaposleniku neke ustanove te rekao da je na cesti našao novčanik, predao bi ga potom toj osobi i otišao s riječima da se žuri i da moli tu osobu da se pobrine za novčanik. Istraživači su dalje pratili je li osoba koja je dobila novčanik kontaktirala vlasnika.
Rezultati do kojih su došli pokazali su sljedeće: građani su skloniji prijaviti gubitak novčanika ako unutra ima novca nego ako je prazan. To se pokazalo za 38 od 40 zemalja, a ni u jednoj zemlji nisu pronašli značajno smanjenje prijava kad je u novčaniku bio novac. Iznos novca bio je 13,45 dolara.
U prosjeku, dodavanje novca u novčanik povećalo je vjerojatnost da će on biti vraćen. U 40 posto slučajeva novčanik bez novca je vraćen, dok je u 51 posto slučajeva novčanik s novcem bio vraćen.
Proveli istraživanje i s većom količinom novca
S obzirom na to da su ispitanici pokazali visoko građansko poštenje kad je novčanik sadržavao novac, postavilo se pitanje je li to zato što iznos nije bio dovoljno velik. Stoga su u tri zemlje – SAD-u, Velikoj Britaniji i Poljskoj – povećali iznos novca u "izgubljenom novčaniku'' na 94,15 dolara, odnosno sedam puta veći iznos nego u početnom istraživanju.
Rezultati su pokazali da se u sve tri zemlje postotak vraćenih novčanika povećao, i to od 46 posto kada u novčaniku nije bilo novca, do 61 posto kad je u novčaniku bio manji iznos novca, na 72 posto kad je u novčaniku bio veći iznos novca.
Zašto ljudi češće vraćaju novčanike s više novca?
Nadalje, istraživači su željeli doznati zbog čega se povećava vjerojatnost da će novčanik biti vraćen ako je u njemu više novca. Nakon provedenog upitnika s ispitanicima iz SAD-a, Poljske i Velike Britanije odbacili su objašnjenja da su očekivali nagradu po vraćanju novčanika, da su se bojali da će ih netko vidjeti ili da će ih snimiti nadzorne kamere te da su strahovali od moguće kazne za nevraćanje novčanika. U konačnici su zaključili da je rezultat vraćanja novčanika najvjerojatnije to što su oni kojima su bili predani, bili zabrinuti zbog štete koju bi nanijeli drugima.
Drugi čimbenik koji utječe na povećanje vjerojatnosti da će novčanik biti vraćen ako je u njemu više novca, zaključili su istraživači, ima veze s averzijom prema tome da na sebe gledaju kao na lopova.
Zaključno, istraživanje je pokazalo različite stupnjeve u građanskom poštenju u različitim zemljama – od 14 posto do 76 posto vraćenih novčanika. A na postotak utječu različiti faktori – ekonomski uvjeti, edukacija te kulturne vrijednosti.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.