Istraživanje: Više od četvrtine ispitanih bi izbjeglo cijepljenje djece

Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Osim što 92.4 posto građana zabrinjava porast cijena, više od dvije trećine građana u posljednjih je godinu dana iskusilo pad kupovne moći (7.8 postotnih poena više nego lani), pokazuju to rezultati Nultog kvadranta, četvrtog godišnjeg istraživanja o stavovima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana.

Istraživanje je proveo Ipsos za Val grupu od 26. do 31. listopada 2023. online metodom na uzorku od 600 ispitanika članova Ipsosovog online panela reprezentativnih za populaciju korisnika interneta u dobi od 18 do 60 godina.

Dolazak migranata podržava samo 23.6 posto ispitanih

Izazovnim ekonomskim pitanjima u godini pred nama pridružuju se nova vruća pitanja poput migranata, čiji dolazak primjećuje više od dvije trećine građana, a podržava svega 23.6 posto njih. Kao jedno od najvažnijih pitanja pojavljuje se pitanje mentalnog zdravlja djece i mladih, koje čak 85.5 posto građana vidi kao veliki problem koje društvo prioritetno treba rješavati. Istodobno, zabrinjavajuće je da bi čak četvrtina građana (26.5 posto) izbjegla cijepljenje svoje djece ako je to ikako moguće, a to bi u većoj mjeri učinili ispitanici sa završenom osnovnom i srednjom školom te osobe koje žive u kućanstvima s najnižim prihodima.

Gledajući ususret superizbornoj godini, lako je moguće da će upravo pitanje imigranata, koje je izravno povezano s izrazito lošim demografskim okolnostima u kojima se Hrvatska nalazi, postati jedno od najvažnijih političkih pitanja. S druge strane, mentalno zdravlja djece i mladih nije „atraktivno“, u smislu ideoloških podjela pa možda neće imati zasluženu pozornost tijekom predizbornih kampanja sljedeće godine, iako je po mišljenju građana najvažnija javna politika s kojom bi se ključni donositelji odluka trebali baviti, pokazuje istraživanje.

Najmanje zadovoljstvo državnim institucijama

Građani i dalje pokazuju najmanje zadovoljstvo državnim institucijama, sa samo 12.2 posto izrazito ili uglavnom zadovoljnih, a slijede institucije i tvrtke lokalne samouprave te mediji. Svi sektori bilježe pad zadovoljstva, dok najslabiji rezultat imaju osiguravajuća društva, s kojima je zadovoljno svega 23.7 posto građana.

Pri usporedbi s prethodnim godinama povjerenje u većinu sektora je opet palo. Niti jedan sektor ne bilježi porast povjerenja, a njih sedam zadržalo je povjerenje građana na razini prošlogodišnjeg istraživanja; najveće povjerenje građana uživaju uslužne djelatnosti. Tri petine ispitanika uglavnom, ili u potpunosti vjeruje svojim frizerima, pedikerima i kozmetičarima (59 posto), a prisutan je i blagi trend rasta zadovoljstva privatnim zdravstvenim uslugama (48.5 posto), kojima su građani u dvostruko većoj mjeri zadovoljni nego javnim (26.2 posto). Među onima s najnižim povjerenjem potrošača su osiguravajuća društva, kojima uglavnom ili potpuno vjeruje svega 14.5 posto potrošača.

Nastavak pada optimizma ususret superizbornoj godini

Broj građana koji očekuje da će im kvaliteta života biti malo lošija nego sad smanjio se s 28.5 posto na 24.1 posto, što ukazuje na stagnaciju pesimizma, no unatoč tome, optimizam je blago opao. Više građana, njih 35.3 posto, sada vjeruje da će njihova kvaliteta života ostati nepromijenjena, u usporedbi s 29.6 posto iz prošle godine.

Ljudi su najpesimističniji oko gospodarske situacije u zemlji – njih 56.9 posto misli da će ona u narednim godinama biti malo ili puno lošija nego sada, dok je optimizam prisutan kod pitanja na koja sami mogu utjecati, poput poslovnog statusa te ljubavnih i emotivnih odnosa.

Pročitajte više