Mujota je rekao da će kosovsko izaslanstvo predstaviti dokument utemeljen na poznatim međunarodnim načelima, a da zahtjevi Beograda imaju prije svega za cilj onemogućiti stvaranja funkcionalne države Kosovo.
Kako su prenijeli kosovski mediji, članovi izaslanstva Kosova ocijenili su da prijedlog Prištine ima sličnosti s Ohridskim sporazumom o decentralizaciji vlasti u Makedoniji, koji je, kako su rekli, međunarodna zajednica ocijenila kao izuzetno uspješan.
Beograd, ističu članovi kosovskog izaslanstva, s druge strane, nudi decentralizacija na osnovu Daytonskog sporazuma, što je u BiH imalo za posljedicu stvaranje entiteta i nefunkcionalne države.
Predsjednik Reformističke partije ORA i član Kosovske pregovaračke ekipe Veton Surroi rekao je da od sastanka u Beču očekuje da uspostavi načela prema kojima će se riješavati pitanje decentralizacije.
Citirajući jednu internu analizu EU beogradska agencija Beta objavila je kako decentralizacija Kosova mora biti u službi gospodarske održivosti i budućeg uklapanja u Europsku uniju. U tom smislu bi model Ohridskog sporazuma, kaže se u toj analizi, bio bolji, jer za razliku od skupog i kompliciranog bosanskog modela s dva entiteta i širokim nadležnostima, predviđa očuvanje nadležnosti središnje vlade, prenosi Beta.
Kosovski Srbi imaju legitimne interese održavati privilegirane odnose sa Srbijom, ali bi prijedlog Beograda da se stvori srpski entitet na Kosovu doveo do mreže srpskih enklava sa slabim vezama s Prištinom ali tim jačim kontakima s Beogradom, što bi ponovo za posljedicu moglo imati "teritorijalno produženje Srbije", a to bi dalje potkapalo aktivnosti prištinskih vlasti, kaže se dalje u analizi koju prenosi Beta.
Albanska strana prema toj analizi sa svojim prijedlogom decentralizacije zastupa realnija stajališta. Prema tom prijedlogu bi pravosuđe bilo jedinstveno i neovisno, policija bi imala zajedničku zapovjednu strukturu. Beograd sa svoje strane predlaže stvaranje etničke mjesne policije i traži ovlasti za općine i jedinice lokalne samouprave da same postavljaju lokalne suce.
U analizi se i beogradski prijedlog o lokalnoj samoupravi na području zaštite mirovina i socijalnih prava također smatra "neprovedivim". Isto vrijedi i za zahtjev za financijskom autonomijom komuna. Međutim, beogradski prijedlog da privatizaciju provode lokalne vlasti treba se po mišljenju analitičara EU-a uzeti u obzir.
Beogradski prijedlog dvostrukog sustava obrazovanja, srpskog i albanskog, u analizi EU-a se ocjenjuje kao preskup i neodrživ. Umjesto toga se preporuča integriran sustav obrazovanja koji bi nametao učenje oba jezika. Odbija se i srpski prijedlog o kulturnoj autonomiji. Srbi bi u tom slučaju bili školovani i obrazovani kao stranci u svojoj zemlji i ne bi bili u stanju sudjelovati u kulturnom životu izvan svojih enklava, kaže se u analizi EU.
Sutrašnji sastanak izaslanstava Prištine i Beograda u Beču predstavlja prve izravne razgovore dviju strana od završetka rata na Kosovu, 12 lipnja 1999. godine, i dolaska međunarodne mirovne i vojne misije na Kosovo.