Izbori u Crnoj Gori

GRAĐANI Crne Gore, u nedjelju 9. veljače, u ponovljenom izbornom postupku, pokušat će dobiti novog predsjednika svoje države nakon što im to nije pošlo za rukom krajem prosinca, jer je na birališta izašlo svega 46 posto birača, a za valjanost postupka je potrebno najmanje polovica biračkog tijela.

Najnovija anketa Centra za demokratsku tranziciju u Podgorici, međutim, govori kako se nakon mjesec dana taj cenzus nije mnogo pomakao, jer su sve oporbene stranke, osim koalicije albanskih stranaka, pozvale svoje simpatizere na bojkot izbora. Stoga su sasvim male šanse da i ove nedjelje Crna Gora dobije predsjednika.

U izbornoj trci za crnogorskog predsjednika sudjeluje devet kandidata, onih istih sa proteklih neuspjelih izbora, s jednom razlikom što su dvojica odustala. Na tim izborima je najviše glasova od izašlih birača, preko 85 posto, osvojio aktualni predsjednik parlamenta Filip Vujanović, kandidat Demokratske partije socijalista (DPS). Njemu se i ovoga puta daju i najveće šanse. No, ako izbori ni ovoga puta ne uspiju, Vujanović će i dalje biti predsjednik parlamenta, a u isto vrijeme, po Ustavu , i v.d. predsjednika Crne Gore, nakon što se sa te funkcije povukao Milo Đukanović, koji je u međuvremenu postao premijer.

Utakmica će se, što bi sportaši rekli, igrati na jedan gol, samo je pitanje hoće li biti dovoljno publike.

Oporba, okupljena oko Socijalističke narodne partije (SNP) i Liberalnog saveza (LSCG) cijeni kako će njen poziv na bojkot uspjeti, ne zbog toga što vjeruje u svoju političku snagu, koju je isprobala na parlamentarnim izborima i doživjela potpuni krah, već naprosto zbog zamora birača, koji su samo lani četiri puta izlazili na glasanje.

Najjače oporbene stranke, nadalje, u prvom krugu nisu imale svog kandidata, a među brojnim neovisnim nisu imale adekvatnu osobu koja bi oličavala njihove interese. A kako su, konstituiranjem nove državne zajednice Srbije i Crne Gore, izgubili pozicije u federaciji, u ponovljenom postupku dobili bi priliku da se dokopaju bar jedne značajnije funkcije na domaćem terenu.

No, teško da će uspjeti u toj svojoj nakani. Jer, premijer i predsjednik DPS-a Milo Đukanović već je najavio kako će jedan od prvih poteza njegove vlade biti izmjena izbornog zakonodavstva, odnosno ukidanje izbornog cenzusa od 50 posto.

´Da je prethodna vlada uspjela reformirati Zakon o izboru predsjednika Republike i uskladiti sa europskim standardima, Filip Vujanović bi već mjesec i pol dana bio predsjednik Crne Gore´, rekao je Đukanović na završnoj promociji predsjedničkog kandidata svoje partije.

Kako Vujanoviću za pobjedu nisu dovoljni glasovi članova njegove stranke i manjinskih naroda (Muslimana-Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i Roma), to je u predizbornoj kampanji pokušao pridobiti i pristaše Liberalnog saveza, ´Crnogorce 100 posto´, koji su mu najviše zamjerili na potpisu Beogradskog sporazuma. Zato im je poručio da će, ako pobijedi, za tri godine raspisati referendum o državnom statusu Crne Gore.

Čelnik oporbe Predrag Bulatović u više navrata optužio je vladajuću koaliciju, čak je to prijavio i OESS-u, kako raznim prijetnjama vrši nevjerovatan pritisak na građane da izađu na izbore.

´Ja sam uvjeren da će izaći manje od 50 posto i da izbori propadaju i biti će realizirani za nekoliko mjeseci uz sudjelovanje međunarodne zajednice´, rekao je Bulatović. On je dodao da će na novim izborima SNP imati svog kandidata´ oko koga će se okupiti cjelokupna crnogorska oporba´.

Pročitajte više